Glavni događaji Ostrovsky Snow Maiden. Šema kompozicije bajke

Ministarstvo obrazovanja i nauke Republike Kazahstan

Državna ustanova "Gradsko odeljenje za obrazovanje, fizičku kulturu i sport Temirtau"

KSU „Opšte obrazovanje srednja škola br. 22 Temirtau"

Predmet:Interpretacija drame-bajke A.N. Ostrovsky "Snjegurica"

Supervizor:nastavnik ruskog jezika i književnosti, Nadežda Viktorovna Lepehina

Temirtau, 2012

anotacija

Ovaj rad istražuje interpretaciju drame-drame A.N. Ostrovskog „Snjeguljica“ u drugim oblicima umjetnosti i djelotvornost njenog utjecaja na čitalačku percepciju učenika prilikom proučavanja djela. Teorijski materijal o stvaranju predstave - bajka "Snjeguljica" A.N. Ostrovskog predstavljena je u pristupačnom obliku; o njegovoj implementaciji na pozorišnu scenu, uključujući operu (kompozitor N.A. Rimski - Korsakov), slikarstvo (Vasnjecov, Korovin, Rerich, Levitan) i animaciju. Da bi se utvrdio nivo znanja učenika o ovoj temi, nudi se test (sa ključevima za odgovore) za samokontrolu.

Prilikom rada na projektu iznesena je hipoteza:Ako, proučavajući dramski rad drame - bajku A.N. Ostrovskog "Snjeguljica", koristimo njenu interpretaciju u drugim oblicima umjetnosti, tada će učenici moći preciznije i dublje otkriti ideološku i kompozicionu. osnovu rada.

ObjekatProjekat je dramsko djelo A.N. Ostrovskog "Snjeguljica".

Predmet projektne aktivnosti su karakteristike interpretacije dramskog djela A.N. Ostrovskog "Snjeguljica" u drugim oblicima umjetnosti.

Cilj rada:upoznati se s interpretacijom drame-drame A.N. Ostrovskog "Snjeguljica" u drugim oblicima umjetnosti i utvrditi djelotvornost njenog utjecaja na čitalačku percepciju učenika prilikom proučavanja djela.

interpretacija studenta čitaoca Snjeguljice

Uvod

1.Interpretacija drame - bajka A.N. Ostrovskog "Snjeguljica" u drugim oblicima umjetnosti

.Istraživanja

1 Organizacija primarne percepcije i komentarisanja teksta

2 Specifičnosti čitanja i analize bajke A.N. Ostrovskog “Snjeguljica” (rezultati eksperimenta)

Zaključak

Spisak korišćene literature

Aplikacija

Uvod

Relevantnost: U modernom vremenu postoji povećan interes za probleme proširenja čitalačkih horizonata, poboljšanja kvaliteta čitanja, nivoa razumijevanja i dubljeg prodora u književni tekst. Zadaci aktiviranja likovno-estetičkih potreba djece, razvijanja literarnog ukusa i pripreme za samostalnu estetsku percepciju i analizu umjetničko djelo može se provesti kroz proučavanje dramskih djela, posebno pri proučavanju drame - bajke A.N. Ostrovskog "Snjeguljica" i njene interpretacije u drugim oblicima umjetnosti.

Hipoteza: ako, proučavajući dramski rad drame - bajku A.N. Ostrovskog "Snjeguljica", koristimo njenu interpretaciju u drugim oblicima umjetnosti, tada će učenici moći preciznije i dublje otkriti ideološko. i kompozicionu osnovu djela.

Predmet projekta je dramsko djelo A.N. Ostrovskog "Snjeguljica".

Predmet projektne aktivnosti su posebnosti interpretacije dramskog djela A.N. Ostrovskog "Snjeguljica" u drugim oblicima umjetnosti.

Cilj: upoznati se s interpretacijom drame-drame A.N. Ostrovskog "Snjeguljica" u drugim oblicima umjetnosti i utvrditi djelotvornost njenog utjecaja na čitalačku percepciju učenika prilikom proučavanja djela.

.Proučite i analizirajte materijal o ovom pitanju.

.Proširiti razumijevanje učenika o stvaranju predstave - bajka A.N. Ostrovskog "Snjeguljica".

.Razvijte vještine pisanja istraživanja.

.Povećajte motivaciju za učenje drame

.Razvijati ljubav prema književnosti i drugim oblicima umjetnosti.

Metode istraživanja:

.Proučavanje literarnih izvora.

.Ispitivanje studenata.

.Zbirka kreativnih radova učenika.

Testiranje.

.Analiza, sinteza i generalizacija dobijenih rezultata.

Preporučujemo da ga koristite na časovima ruske književnosti kao dodatni materijal, kako za samostalno učenje, tako i kao nastavno pomagalo koje vam omogućava da ispravite i produbite čitalačku percepciju učenika prilikom čitanja dramskog djela A.N. Ostrovskog "Snjeguljica".

1. Interpretacija drame - bajka A.N. Ostrovskog "Snjeguljica" u drugim oblicima umjetnosti

Prolećna bajka Ostrovskog „Snežana“ prvi put je objavljena u časopisu „Bilten Evrope“, br. 9 za 1873. U književnim krugovima je izazvala oprečna mišljenja. „Urednik časopisa „Bilten Evrope“ M. Stasyulevich, pisci I.A. Gončarov, I.S. Turgenjev i drugi bili su očarani ljepotom i lakoćom jezika „Snjeguljice“, „snagom dramske mašte, kako je odlično proučavao i reprodukovao svijet bajke, doživljavan kao svojevrsnu stvarnost zahvaljujući autorska veština”, primećuje Lebedev.

Neki savremenici nisu razumeli plan Ostrovskog. Autoru su zamjerili što je, stvarajući svoju dramu "Snjegurica", potpuno zanemario zakone dramske umjetnosti. “Poetski vinaigrette”, “fantastični hir, pročišćen od bilo kakve stvarne nečistoće”, “lutkarska komedija” - to je buket duhovitosti upućenih jednoj od najiskrenijih kreacija Ostrovskog. “Predstava je bila toliko neočekivana da je zbunila prve čitaoce.” Čak je i Nekrasov bio zbunjen, nakon što je brzo pročitao dramu, odgovorio je autoru poslovnom notom, što ga je jako uvrijedilo. Na šta je Ostrovski odgovorio: "...moje novo, drago djelo cijenite jednako jeftino kao što nikada niste cijenili nijedno moje djelo."

Savremeni istraživač dela Ostrovskog, Ko Jong Ran, smatra da je predstava, kada se pojavila, izazvala zbunjenost među njegovim savremenicima, jer su „već bili navikli da Ostrovski svake godine čitaocima i pozorištu daje realističnu društvenu komediju ili dramu iz savremeni ruski život. Zato je 1860-ih. Istorijska drama Ostrovskog nije naišla na opšte odobravanje.”

Snjeguljica nije imala previše sreće u prvoj produkciji, iako je sam Ostrovski postavio predstavu u Malom teatru. U njemu su bile pozvane sve trupe tadašnjeg Carskog pozorišta: dramske, operske i baletske, koje su se trudile da spektaklu daju svečanost i svečanost. „Ja sam postavljam predstavu, kao potpuni majstor“, napisao je Ostrovski. “Ovdje vrlo dobro razumiju da će samo pod ovim uslovom biti uspješan.”

Urednici knjige „Istorija ruske književnosti 19. veka“ primećuju da je tokom produkcije opere sam Ostrovski revnosno raspravljao o kostimima, scenografiji i magičnoj travi koju je predložio inventivni K.F. Valcer. Dramaturg je razmišljao kako da scenu topljenja Snjeguljice učini tehnički uspešnijom. „Složeni efekat nestanka otopljene Snjeguljice - iza osvijetljenih i postupno gušćih tokova vode, lik umjetnice Fedotove otišao je u otvor - bio je savršen uspjeh." Citirajući Lebedeva, želimo da napomenemo da je prema planu pisca, muzička pratnja trebalo spojiti u predstavi sa dramskom radnjom. Na zahtev Ostrovskog i naredbu direkcije carskih pozorišta, muziku za „prolećnu bajku” komponovao je Petar Iljič Čajkovski, koji je „Snjeguljicu” nazvao jednom od svojih omiljenih kreacija.

Upoznavanjem sa Lebedevim člankom "Snjegurica" ​​saznajemo da je muziku za predstavu napisao kompozitor pošto su mu slale pojedinačne scene na kojima je dramaturg radio. Oduševljeno, poetsko raspoloženje koje je Čajkovski obično doživljavao dolaskom proljeća i buđenjem prirode iz hibernacije kao da se prenosilo u muziku. Partitura „Snegurice“, nastala u duhu narodnih melodija, zadivljuje izdašnom raznolikošću „radosnog prolećnog raspoloženja“ izraženog u njoj, što ne isključuje note lagane tuge i „major-ruskog, veselog i hrabrog tona“. .” „Muzika Čajkovskog za Snežanu je šarmantna“, napisao je Ostrovski.

Ali sveukupno nastup u Moskvi nije bio uspješan. Prvo razlog neuspjeha pozorišna produkcija Kritičar “Snjeguljice” A.N. Čebišev-Dmitrijev je video u fundamentalnom nedramatičnom “ prolećna bajka" U njegovoj interpretaciji, drama Ostrovskog je duboko lirska stvar. Suptilni, neuhvatljivi pokreti proljetnih osjećaja i raspoloženja koji se budi u duši bajkovite junakinje, fantastična priroda njenog vanjskog i unutrašnjeg izgleda - svi ovi kvaliteti Snjeguljice su, prema kritičaru, neizrecive na sceni, pristupačne su. samo na lirsko i epska poezija. Nijedna najbriljantnija glumica neće biti prava Snjegurica, jer „jedna od njenih bitnih osobina leži u zavodljivoj nezamislivosti Snjeguljice“.

„Drama zahtijeva akciju, pokret, vanjske događaje“, rezimirao je kritičar, „dok je priča o Snjeguljici priča o unutrašnjem svijetu duše, bogatom osjećajima, mislima, osjećajima, ali ovaj život mladog srca je premalo izraženo spolja i, zauzvrat, gotovo zavisi od toka spoljašnjih događaja... bajka pleše i peva, ali se ne miče.”

„Prigovori Čebiševa i Dmitrijeva su temeljni, ali samo sa stanovišta pozorišne estetike 70-ih godina 19. veka“, primetio je E.M. Saharov i I.V. Semibratova.

Početkom 20. veka predstavu su u najboljim ruskim pozorištima postavljali reditelji L.P. Lensky, K.S. Stanislavsky. Svojim predstavama željeli su „oživjeti bajku“.

Dramska priča Ostrovskog doživjela je najveći uspjeh u izvedbi Moskovskog Art Theatre u režiji K.S. Stanislavskog, koji je napisao: "Snjegurica" ​​je bajka, san, nacionalna legenda, napisana i ispričana u veličanstvenim zvučnim stihovima Ostrovskog. Moglo bi se pomisliti da ovaj dramatičar, takozvani realista i svakodnevni pisac, nikada nije pisao ništa osim divne poezije, i da ga ništa drugo nije zanimalo osim čiste poezije i romantike.” Predstava je izvedena uz muzičku pratnju A. Grečaninova. U predstavu je uključeno mnogo trikova i rediteljskih inovacija: izostavljanje dijela teksta, promjena redoslijeda scena. Stanislavski je u predstavu uveo goblina sa svojim mladuncima; Razgovor Snješke s Proljećem odvijao se u pozadini kako Berendejevi hrču u snu itd.

Predstave su bile toliko svijetle, šarene i skupe da su neki kritičari čak počeli pisati da je pretjerani luksuz produkcije udaljio glumce i publiku od same predstave Ostrovskog.

Gorki je pisao A.P. Čehov: „Snjegurica“ je događaj! Ogroman događaj - vjerujte mi!.. Umjetnici ovu predstavu izvode divno, veličanstveno, nevjerovatno dobro!.. Svi su dobri, jedan je bolji od drugog, i - bogami - kao anđeli poslani s neba da kažu ljudima dubine lepote i poezije.”

Međutim, E.M. Saharov i I.V. Semibratova napominje sljedeće: „Upoznavajući se s kritikama na predstavu „Snjegurica“ 11. maja 1873. u moskovskom Malom teatru, nehotice obraćate pažnju na činjenicu da su samo pojedini dijelovi predstave uspjeli. . Sve je ispalo dosadno, tromo i razvučeno. Razlog neuspjeha nije se krio toliko u nemaru produkcije, koliko u odsustvu glumačkog ansambla, a samim tim i onog dramatičnog i intenzivnog lirizma koji je u osnovi umjetničkog jedinstva bajke.” Slična slika se nalazi i u drugim produkcijama.

„Snjegurica“ Ostrovskog stekla je široku popularnost u operi Nikolaja Andrejeviča Rimskog-Korsakova, napisanoj 1880-1881.

Još za života Ostrovskog, predstava, koja nije našla tlo na sceni ruskog dramskog pozorišta, našla je novi i punopravni život na operskoj sceni u muzičkoj adaptaciji Nikolaja Andrejeviča. I to nije slučajno, jer je konstrukcija drame Ostrovskog bila bliska muzičkoj kompoziciji.

„U zimu 1879/80. ponovo sam čitao Snežanu i činilo mi se da sam video njenu neverovatnu lepotu“, priseća se kompozitor. - Odmah sam poželeo da napišem operu o ovoj radnji, a kako sam razmišljao o toj nameri, osećao sam se sve više zaljubljenim u bajku Ostrovskog. Privlačnost koja se u meni javljala prema drevnom ruskom običaju i paganskom panteizmu sada je rasplamsala jarkim plamenom. Nije bilo boljeg zapleta za mene na svijetu, nije bilo boljih poetskih slika za mene od Snjeguljice, Lela ili Proljeća, nije bilo boljeg kraljevstva Berendeja sa njihovim divnim kraljem, nije bilo boljeg pogleda na svijet i religije od obožavanje Yarile - Sunca.

Kompozitor Rimski-Korsakov zatražio je od Ostrovskog dozvolu da predstavu koristi za operu i sastavio je libreto, što je dramaturg odobrio. Radnja „Snježne devojke“ dala je kompozitoru priliku da veliča život naroda, koji teče jednostavno, neumešno, u skladu sa prirodom, da prikaže njihov način života i živopisne rituale.

I.F. Kunin u svom članku “Snjegurica” navodi da je nacrt opere završen 12. avgusta, a orkestracija je završena po povratku u Sankt Peterburg 26. marta 1881. godine. „Muzika opere se u velikoj meri oslanjala na narodne melodije, ali ne na svakodnevne pesme, kao kod Čajkovskog“, primećuje Lebedev, „već na ritualne melodije i drevne slovenske melodije“. Žao nam je Snežane, žao nam je prošlog proleća sa nežnim zorama, tihim večernjim svetlom i skromnim belim đurđevacima“, sumirao je svoje utiske o muzici Rimskog-Korsakova kompozitor B. Astafjev.

Nikolaj Andrejevič je svojim muzičkim njuhom shvatio osnovu umjetničkog jedinstva scenskih slika bajke. “Slušajući operu, osjećamo postepeno rastuću toplinu, koja svoj vrhunac dostiže u himni bogu Jarilu”

Za ovo fantastično muzička tema, označavajući postepeni trijumf topline i svjetlosti nad hladnoćom i tamom, uz pomoć vrlo složenog sistema lajtmotiva i lajtharmonija Rimski - Korsakov, prema E.M. Saharova i I.V. Semibratova, povezuje tematske linije različiti heroji. U središtu je tema Snjeguljice, koja dodaje dinamiku muzičkom tkivu cijele opere.

Uopšteno analizirajući muziku Snežane, kompozitor je napisao: treba reći da sam u ovoj operi u velikoj meri koristio narodne melodije, pozajmljujući ih uglavnom iz svoje zbirke... Štaviše, mnogo malih motiva ili napeva, komponenti više ili manje duge melodije, nesumnjivo, crpio sam iz sličnih malih napjeva u raznim narodnim melodijama..."

Celokupno muzičko tkivo opere je narodno. „Preuzete iz drevnih pjesama, iz instrumentalnog sviranja i koje je Korsakov ponovo otkrio u svom aranžmanu za operski hor i orkestar, ili ih je kreirao sam kompozitor, melodični, harmonični, tembralni elementi „Snjeguljice“ oduševljavaju svojim, kako Balakirev govorio je „narodna istinoljubivost“ i istovremeno besprekorni ukus, gracioznost, plemenitost“.

U kasnijoj istoriji operskih produkcija, nastup na sceni Moskovske privatne ruske opere S. Mamontova 1885. postao je značajan fenomen. Ovoj produkciji prethodila je amaterska dramska predstava "Snjeguljice", izvedena u Mamontovljevom matičnom pozorištu 1882. “Umjetnički dio produkcije preuzeo je V.M. Vasnjecov - tada je razvio svoje talente u najvećoj mjeri”, prisjetio se sin S. Mamontova V.S. Mamontov. „Istovremeno, on ne samo da je i sam bio prožet poezijom ove čudesne bajke, osetio njen ruski duh, cenio njen neuporedivo čisti autentični ruski jezik, već je, mislim, svojom strašću zarazio sve učesnike ove predstave. .”

Scenografija za predstavu bila je veličanstvena, koju je napravio umjetnik koji je stvorio cijeli poetski svijet „staroruske arhitekture u zamišljenoj bajkovitoj zemlji Berendejevih. Izvođači su bili obučeni u autentične ruske narodne nošnje pohranjene u Muzeju Abramcevo. Sam Vasnetsov je igrao Djeda Mraza i bio je vrlo dobar u ovoj ulozi. Više više sreće Pojavila se operska produkcija “Snjegurica”. Kreativni talenat Viktora Mihajloviča Vasnjecova, koji je dizajnirao predstavu, bio je u neverovatnom skladu sa stilom muzike. Vasnjecovljevi ukrasi i kostimi, fantastični i istovremeno autentični, oduševljavali su njegove savremenike.

I.F. Kunin napominje da je “za opernu predstavu umjetnik oslikao Kupavinu kuću prekrasnim ornamentima, a odjeću dječaka i djevojčica učinio svečanijim.

"Odaje cara Berendeja" (dodatak) - skica scenografije za operu "Snjegurica" ​​- živopisan primjer talenta dekoratera, divnog umjetnika-pripovjedača V. Vasnetsova. Ovu dekoraciju je uradio umetnik u Abramcevu na amaterskoj sceni S. Mamontova. Vasnjecovljeva scenografija toliko je impresionirala sve da je prebačena na veliku profesionalnu opersku scenu.

K. Korovin i I. Levitan pomogli su Vasnjecovu da radi na scenografiji. Korovin je definisao zadatak dekoratera prilikom postavljanja „Snjegurice”: „Ovde je potrebno dati pesmu Rusiji, pesmu ruske prirode... Njeno buđenje proleća... Uostalom, „Snežana” je najdirljivija pjesma ruske prirode!" Umjetnik je odabrao domaće bijelo platno kao osnovu za sve kostime. Sam ga je oslikao šarenim ornamentima, stvarajući dekorativnu spektakularnu mizanscenu.

V.S. Kuzin i E.I. Kubyshkina vjeruje da među heroine iz bajke Viktor Vasnetsova je najslađi - Snegurochka. „Umjetnik je bio fasciniran ovim čudesnim poetsku sliku..." Istraživači Vasnjecovljevih radova primijetili su da su na listu papira vidljivi tragovi olovke i mrlje prozirnog akvarela nanesenog tankom četkom. Štaviše, Vasnetsov ne farba preko papira, a njegova blijeda boja postaje dio lica, figure, haljine. Umjetnik je tonirao papir iza figure plavim akvarelom - a obojena mrlja odmah je istaknula lik Snjeguljice. Njen izgled rođen je iz meke kombinacije plave, oker i zlatne. Djevojačka figura je malo dotaknuta bjelinom, kao da je u prahu snijegom. I iako Snjeguljica stoji za kolovratom, drži vreteno, ali ne prede pređu. Ona kao da nije ovde, već negde u svetu bajke.

Snjeguljica je san, sama priroda, koja je neko vrijeme postala lijepa djevojka.

Ovo je bio jedan od prvih slučajeva u ruskom operskom pozorištu kada je nastala bliska veza između pozorišnog umetnika i muzičke radnje“, ističe I. Kunin.

Savremenici su shvatali vrednost umetničke sinteze triju umetnosti: dramske, muzičke i scenske radnje. Stilizacija narodne umjetnosti u predstavama, muzici i scenskom dizajnu su u istom tonu umjetničkih traganja. Jedan od njegovih savremenika je napisao: „Poetsko delo A.N. Ostrovski...dobio savršen sklad sa zvucima i paletom kompozitora i umjetnika.” Godišnjak Carskih pozorišta iz 1910. pokazuje: „U Snjeguljici se pojavila rijetka jednoglasnost autora, kompozitora i umjetnika.”

Trio Ostrovsky - Vasnetsov - Rimsky-Korsakov stvorio je umjetničko djelo umjetničke ljepote - jedino jedinstveno u istoriji kulture.

Sredinom 20. vijeka, prema drami “Snjegurica” snimljeni su istoimeni dugometražni i animirani filmovi. Godine 1952. Filmski studio Soyuzmultfilm i reditelj A. Snezhko-Blotskaya snimili su animirani film u kojem je korišćena muzika N.A. Rimski-Korsakov. Neočekivano je i korištenje skica V. Vasnetsova za prikazivanje kostima. karaktera, dekoracija.

U djelu Aleksandra Nikolajeviča Ostrovskog posebno mjesto zauzima proljetna bajka "Snjegurica". Ona je vrhunac dramskog pjesničkog djelovanja. U njemu je izrazio svoj san o mirnom, slobodnom i radosnom životu naroda, opjevao ljepotu i moć prirode i ljubavi. Predstava je veličanstven umjetnički spoj fantazije i svakodnevice, simbolike i stvarnosti.

Istraživači rada Ostrovskog, analizirajući dramu, skrenuli su pažnju na činjenicu da je dramaturg, radeći na “Snjeguljici”, koristio raznih izvora. Neki tvrde da se u horu guslara iz drugog čina „prolećne bajke“ čuju motivi „Priča o pohodu Igorovu“, drugi u Bobilovim monolozima osetili su intonaciju „Bobilove pesme“. Nikitin, drugi ukazuju da na slici Frosta postoji nastavak Nekrasovljeve pesme“Ko u Rusiji dobro živi” i “Mraz, crveni nos.” Bilo je uvjerljivih pokušaja da se Snjegurica uporedi sa dramom San letnje noći W. Shakespearea. Na osnovu članka E.M. Saharova i I.V. Semibratova, možemo primijetiti da je glavni izvor bajke bila poezija seljačkih praznika. „Među spisima dramaturga... nalazi se kopija članka koji opisuje majski praznik u Tverskoj guberniji, materijal o svadbenim ceremonijama u Danilovskom okrugu Jaroslavske gubernije. Pripjev ptica dramaturg je pozajmio iz narodne pjesme "Kako je pticama živjeti u inostranstvu", monolog Kupave uvrijeđenog Mizgirom nosi tragove obrade koji se nalaze u listovima Ostrovskog "Pjesma hmelja" itd.

Pjesnička mašta pisca obogaćena je proučavanjem djela ruskih folklorista mitološke škole. Ostrovski se zainteresovao za čitanje "ruskih narodnih priča" A.N. Astafjev, bio je upoznat sa čuvenom knjigom ovog izuzetnog naučnika „Poetski pogledi Slovena na prirodu. »

Nakon što je nauka 19. stoljeća identificirala najopštije univerzalne teme mitologije, mnogi pisci su počeli namjerno strukturirati svoja djela tako da ih se percipira na pozadini ovih mitoloških modela i iz toga dobija dublje i smislenije značenje, a Ostrovski, kao pisac, nije bio izuzetak. „Lirska predstava A.N. Ostrovskog „Snežana“ je delo koje sadrži narodnu priču o Snežani devojci, narodnoj legendi o Snežani. drevno pleme Berendejev, drevni kalendarski rituali, pjesme, stoga je “Snjegurica” višeslojno, višeslojno, višežanrovsko djelo.”

"Ovo je društvena utopija", tako A.I. dramu Ostrovskog naziva "Snjeguljica". Revyakin. “Ima fantastičnu radnju, likove i okruženje. Duboko drugačiji oblikom od dramskih društvenih i svakodnevnih drama, organski je uključen u sistem demokratskih, humanističkih ideja njegovog stvaralaštva. U ovoj divnoj priči, satkanoj od motiva i slika usmene poezije, Ostrovski je utjelovio svoj san o mirnom, radosnom, slobodan zivot ljudi."

I. Medvedeva u svom članku „Tri dramska pisca” iznosi mišljenje da je predstava „Snežana” organski povezana sa jednom od tema pokrenutih u tom poslednjem ciklusu, koju su istraživači nazvali „roman”. Mnoga poglavlja (drame) ovog „romana“ tretiraju ljubav, sa njenom najvišom ljudskom nesputanošću, oslobođenje od umrtvljujuće samoće. Čini se da je ova tema sadržana u apstraktnoj narodnoj slici djevojke - Snjeguljice, koja se, zaljubivši se, oslobodila ledenih okova, ali je umrla. „Ovako se Ostrovski transformiše narodna slika za aktuelnu komediju" Ovo je ono što I. Medvedev naziva predstavu: "Aktuelna komedija".

„Govorimo o romantičnoj misteriji“, kaže A.V. Mankovsky, raspravljajući o žanrovskoj prirodi Snjeguljice. „Glavne karakteristike romantične misterije su: dvodimenzionalnost radnje koja se u njoj odvija; i slika sveta prikazana u njemu; prisustvo fantastičnih likova u pozadini misterije; umetnuti brojevi kao rezultat upotrebe „tehnike nežanrovskih inkluzija (zahvaljujući njima, okvir drame je, takoreći, zamagljen lirskim i epskim elementima); stilski jarkih opaski." S obzirom na umjetničku originalnost drame „Snjegurica“, upoređujući je sa ovom definicijom, mogli bismo se složiti sa mišljenjem A.V. Mankovsky.

„Radnja se dešava u zemlji Berendejeva, u praistorijska vremena“, prva je opaska „Snežane“, „prolećne bajke u četiri čina s prologom“. Čitanje o nastanku života i scenska sudbina predstave, znamo da je ova zemlja izmišljena. „Putujući Volgom, A. Ostrovski je mogao da čuje za Berendejevsku močvaru koja se nalazi u Aleksandrovskom okrugu Vladimirske provincije. Ove informacije bi mogle podržati stare ruske legende o drevni ljudi Berendey, kojim je vladao car Berendey. Berendeji su nomadski narod turskog porijekla.” Ovaj materijal je autor koristio za stvaranje kraljevstva Berendey, okretanje Turski narod u sjedilački Slaven koji je živio u Rusiji u praistorijsko doba.

Primjedba daje fantastičnu sliku: “Cijelo je nebo prekriveno pticama koje dolijeću s druge strane mora. Proleće – Krasna se spušta na zemlju na ždralovima, labudovima i guskama, okružena svitom ptica.” Pozivajući se na izjavu A.L. Stein, možemo primijetiti da je ova slika poetsko pretjerivanje. Čitavo nebo je prekriveno pticama koje doleću iz inostranstva. To je sve. Cijeli horizont je bio okupiran pticama. Ovo stvara upečatljivu sliku mnoštva, kretanja, različitosti. Pa ipak, u srcu fantastične slike - stvarna činjenica- prolećni povratak ptica.

„Prolog iznenađuje upravo zbog ove konstantne i vrlo suptilno izvedene kombinacije bajkovite fantazije sa prikazom stvarnog, psihološkog, pa čak i svakodnevnog izgleda svakog od likova“, napominje A.L. Mat. U prologu drame kao lik je označen slamnati lik Maslenice, a na kraju četvrtog čina pojavljuje se Jarilo - na festivalu u njegovu čast. Dakle, možemo zaključiti da se radnja drame odvija u toku jednog proljeća. „Tačnije, osvrnimo se na literaturu posvećenu slovenskom paganstvu. „Drevna Maslenica, sudeći po obilnoj solarnoj simbolici, trebalo je da se slavi u jednoj od solarnih faza – u dane prolećne ravnodnevice, 20.-25. Imajte na umu da su ovi dani simbolizirali ne samo pobjedu vrućine nad hladnoćom i početak protjerivanja zime. Praznik proljeća bio je ujedno i praznik u čast preminulih predaka, uobičajeno vrijeme komunikacije s njima, obilaska groblja i sahrana. U takvom trenutku se Snjegurica pojavljuje u kraljevstvu Berendeja. Što se tiče datuma proslave Jarilinova dana, „30. juna prave lutku od slame, oblače je sarafanom od kumaka, ogrlicom i kokošnikom, nose je po selu uz pesme, a zatim je svlače i bacaju u vodu.” To znači da možemo doći do zaključka da radnja predstave obuhvata tri mjeseca - od kraja marta do kraja juna.

U djelu Ostrovskog, uobičajena godišnja promjena godišnjih doba, proljetno buđenje prirodnih sila, poetski je utjelovljena u slikama proljeća - Crvene, Djeda Mraza i njihove kćeri - krhke i nježne Snjeguljice, koja traži da bude puštena. ljudima iz divljine šumske samoće. Spremna je da danonoćno sluša pesme pastira Lela, čije pevanje pleni dušu, otvorenu utiscima života i umetnosti. Srce Snjeguljice je hladno, ona ne poznaje osećaj ljubavi, "prolećna toplina klonulog blaženstva", prema Morozu, smrtonosna je za nju:

On će uništiti Snjeguljicu; samo

I čeka da bude usađena u njeno srce

Svojim zrakom vatra ljubavi; Onda

Za Snjeguljicu, Yarilo, nema spasa

Spalit će ga, spaliti, istopiti.

Ne znam kako, ali ubiće. Koliko dugo

Njena duša je čista kao dete,

On nema moć da naudi Snjeguljici.

Dakle, na samom početku drame dramaturg ocrtava mogućnost njenog nastanka tragičan kraj. U sporu između Mraza i Proljeća zvuči vjecito pitanje o sreći. Ovaj spor ocrtava jednu od glavnih tema „prolećne bajke“. Ostrovsky je ovu temu formulirao na sljedeći način:

“Sreća nije ljubav” (Frost)

"Sreća je u ljubavi" (proleće)

Svako zamišlja kćerkinu sreću na svoj način, navodeći čitaoca ili gledaoca da razmišlja o ovoj temi.

Borba između Mraza, hladnoće, obamrlosti i Sunca, topline, ljubavi, čini sadržaj „prolećne bajke“ Ostrovskog. Polje ove bitke bilo je srce Snjeguljice.

Sudbina Snjeguljice usko je isprepletena sa sudbinom bajkovitog naroda Berendeja, kojima ona napušta šumu. U njoj je „razlog okrutnih zima i prolećnih hladnoća“, Sunce je gleda ljubomorno i tmurno, ljutito na ćerku svog brata Frosta, i na „hladna osećanja“ naroda Berendejskog kraljevstva. , što im uskraćuje željenu toplinu.

Samo kraljevstvo Berendejevih, kako ističe Lebedev, je neka vrsta utopijskog harmoničnog društva, koje živi u istini i savesti, poštujući slobodu osećanja, zasnovano na divljenju lepoti. Srdačan i mudar vladar ove zemlje je car Berendey. Njegovo ime zvuči kao ime samog plemena - Berendei.

Citirajući A.I. Revjakina, može se primijetiti da „u carstvu Berendeja, lišenog samovolje i nasilja, neprijateljskog egoizma, koristoljublja i grabežljivaca, „nema krvavih zakona“... među Berendejevima koji žive u istini i vlada savjest, sloboda javnih i ličnih odnosa. Za njih su pastir i kralj jednaki pred zakonom. Narod i kralj su ujedinjeni u svojim težnjama.”

„Najmudriji car“, tako A. I. Revjakin naziva cara Berendeja. Predstavnik naroda, neumorni branilac njihovih interesa, otac među svojom djecom. Sa svojim narodom podjednako dijeli rad i igru, tugu i radost. I zahvalni narod pjeva njegovu slavu:

zdravo, mudro,

Odlično, Berendey,

Srebrnokosi Gospodar, otac svoje zemlje.

Za sreću naroda

Bogovi te čuvaju

I sloboda vlada

Pod tvojim žezlom...[d.II, iv.3]

Po cijelom svijetu vodi se žestoka borba: dok slave svoje prinčeve, ljudi umiru u nepoznatim poljima, njihove žene siročad liju suze; Polja su izgažena, drveća i trave nema. Među okolnim državama, u kojima besne sukobi i ratovi, dramaturg je svojom poetskom maštom stvorio neviđeno kraljevstvo mirnih Berendeja, što je neverovatan izuzetak:

Veseli gradovi u zemlji Berendejevih,

Radosne pjesme kroz gajeve i doline,

Berendjina moć je crvena u svetu... [ch.II, yavl.1]

Citirajući A.L. Steina, želimo napomenuti da su „karakteristike Berendejevih prožete dobrodušnim, čisto ruskim humorom“. „Pod krinkom mnogih Berendeja“, primećuje A.L. Stein, - ima nešto glupo, klovnovsko. Klinac je huškač, Brusilo je hvalisavac, Pušačka soba je nasilnik. A.I.Revyakin se držao iste tačke gledišta. On je vrlo precizno utvrdio da je prvi ministar Berendey Bermyata duhovita figura. On vjeruje da je ova slika prikazana iz popularne perspektive. Bermyata je lukav i ne brine se mnogo o poslovima vlade. Berendey želi da zna o svemu, Bermyata ne zna ništa sa sigurnošću.

Njihov smiješan razgovor vodi direktan odnos na razvoj radnje drame. Car Berendey je zabrinut. Nije mu dovoljno da narod nije gladan, da ne luta sa rančevima i da ne pljačka po putevima. Šta on vidi kao glavni problem? Berendey je zabrinut zbog promjene koja se dešava njegovim podanicima:

Primijetio sam u srcima ljudi da je došlo do zahlađenja

Značajan; žar ljubavi

Dugo nisam video Berendijeve.

U njima je nestala služba lepote.

Zašto, pomisli kralj i ljuti se

Yarilo - Sunce na svom narodu.

„Ljudi treba da služe ljubavi i lepoti. Ljubav je ljudima usađena po prirodi i bogovi, ona postoji odličan poklon priroda, životna sreća, proljetni cvijet. Služba ljubavi je služba lepote.”

Berendey će na Jarilin dan ujediniti sve mladence i mladoženja u "neraskidivu zajednicu", nadajući se da će umiriti božanstvo. Ali da li je to moguće? Pojavom prelepe Snežane u naselju, momci su se posvađali sa svojim devojkama, iako su uzaludni njihovi napori da probude ljubav u srcu Snežane. „Nadzvezdana, nezemaljska čistota Snjeguljice je prelepa. Lijepo i opasno. Naslijedila je dvije prirode - živi, ​​topli početak ljubavi od Majke Proljeća i ledenu ravnodušnost Djeda Mraza. Ona za sada ne zna da voli, voli samo lepotu: slušanje Leljinih pesama je njena radost.” Čak ni gorljiva, luda strast hrabrog trgovca Mizgira, koji se zaljubio u svoju nevjestu Kupavu, ne može otopiti led osjećaja Snjeguljice.

„Ali pravi, živi ljudsko srce, "toplo srce", ne Snjeguljica, već Kupava. Njena ljubav, njena patnja, njene tople suze su ljudski razumljive svima. U njoj nema ledeno hladne lepote. Ova slika je ispunjena prolećnim vetrom, zelenim majom i mirisom poljskog cveća, a car Berendej nije uzalud njen očinski pokrovitelj.” Kao što je A.L. ispravno primijetio. Steina, lik Kupave odabrao je Ostrovski s nepogrešivom preciznošću. Upravo je takva žena trebala stajati u predstavi - bajci pored Snježane. “Ime Kupava dolazi od imena bijelog cvijeta. U regionalnim dijalektima to znači veličanstvena i ponosna ljepota. Coop - strast. Kupava je paganka, poslušna je bogu Yarilu.”

Kupava je žena do srži; žena obdarena svim kvalitetima svog pola – zaljubljena, senzualna, tašna, osjetljiva, lišena logike, odana onome ko je voli zauzvrat.”

U ovom ljubavnom sukobu, koji čini osnovu predstave, pored same Snjegurice i Kupave učestvuju Lel i Mizgir.

Lel izvodi položaj pastira koji ne sije i ne ore, leži na suncu, a u mislima mu samo djevojačka milovanja. "Lel je blistavo i lagano stvorenje, on daje i grabi poljupce, njegove pjesme, prožete suncem, budi ljubav."

“Lelove pjesme daju temi ljubavi širi i univerzalniji zvuk. Oni predstavljaju svojevrsnu poetičku alegoriju koja temu drame čini jasnijom.”

Mizgir se ponaša kao Kupavin džentlmen. Ime je takođe značajno. “Mizgir je tarantula, zli pauk koji isisava osobu vitalnost." Pozivajući se na izjavu Lebedeva, „ovo je momak poletnog duha. On je obdaren tipične karakteristike muški karakter - muška nepostojanost i muški egoizam. Mizgir je čovjek širokih pogleda, prošetao je svijetom kao trgovački gost, vidio prekomorske zemlje i tamošnje ljepote. Kao razvijena individua, on deluje po sopstvenom izboru, sposoban je da se zaljubi i odljubi.”

Kupavina pritužba caru Berendeju o izdaji mladoženja tako je dirljivo prirodna u ustima napuštene djevojke, a bijes uvijek milostivog i dobroćudnog kralja na zločinca koji je prekršio ljubav prisiljava ga da Mizgir osudi na vječno izgnanstvo. Međutim, pojava Snjeguljice zadivljuje kralja, koji je osjetljiv na sve lijepo. "Moćna priroda je puna čuda!" - uzvikuje, diveći se savršenoj lepoti devojčice, i poziva Berendejeve da joj rasplamsaju mladu dušu željom za ljubavlju. Mizgir i Lel odgovaraju na njegove riječi.

Snjeguljica ne poznaje ljubav i ne razumije zašto su je momci jurili. Čak je spremna da se pretvara za dobrobit i interese momaka. Snjeguljica ne zna da voli. Ali boli je kada Lel poljubi nekog drugog. Njena sujeta zahtijeva da svi vide koliko je Lel voli. “Snjeguljici su za sada dostupni samo vanjski oblici odnosa između muškarca i žene, a ne suština ljubavi.”

U međuvremenu, Mizgir se zaljubio u Snjeguljicu. Svidjelo mu se ono što ju je razlikovalo od Kupave - čistoća, nepristupačnost, svidjelo mu se što Snjeguljica "nije od ovoga svijeta".

Ali ljubav je preobrazila samog Mizgira. On ranije nije poznavao ljubavnu patnju. On je poznavao samo njena zadovoljstva. A.L. Stein ovdje govori o Mizgiru - "strašan".

Na kraju trećeg čina, on juri duha Snjeguljice. Ovo je simbol onoga što će se dogoditi. “Sva njegova ljubav prema Snjeguljici bila je potraga za duhom.”

Mizgirov gorući osjećaj plaši Snjeguljicu. A ipak čezne za ljubavlju i traži od Proljeća da joj pruži ljubav. “Ljubav će biti tvoje uništenje”, upozorava majka. Ali devojka je nepokolebljiva:

Pusti me da poginem, jedan trenutak ljubavi

Dragocjenije su mi godine melanholije i suza.

Čarobni vijenac poklonjen njenoj kćeri u proljeće budi Snješku dušu i izaziva čitav niz novih, neobičnih i slatkih senzacija. Ostrovski divno prikazuje trenutak kada mlada djevojka ima potrebu za ljubavlju i kada se pod utjecajem te potrebe svijet mijenja:

Mama, šta mi je? Koja ljepota

Zelena šuma se obukla! Shores

I ne možete prestati da se divite jezeru.

Voda mami, grmlje me zove

Ispod vaše nadstrešnice; i nebo, majko, nebo!

Zora se razlijeva u promjenjivim valovima.

Ovdje, kao što je A.I. Revyakin ispravno primijetio, Ostrovski pribjegava simbolici u izgradnji radnje "Snjeguljice". „Glavni dramski čvor koji povezuje predstavu je borba Djeda Mraza, koji oličava duhovnu hladnoću i zlo, sa Suncem, simbolom duhovne topline i ljubavi. Snjeguljica je osuđena na propast. Pobjeda Sunca donosi joj radosnu smrt - Snjeguljica se topi od ljubavi. Umirući, upoznala je sreću ljubavi.

Ovaj odlazak Snjeguljice zvuči u predstavi kao žrtva za plodnost i prosperitet Berendejskog kraljevstva. Njena smrt se može tumačiti i kao pobeda živih nad mrtvima, ali ne u shvatanju kalendarske promene godišnjih doba, već u širem smislu, sveti smisao. “Snjegurica je nestvarno, mitološko stvorenje, kao da ne postoji od samog početka – ne oseća, ne pati, nema ono što imaju druge devojke... potpuno je lišena sposobnost da voli... Dok Snjeguljica nema „devojačko srce“, nije prikladna za žrtvu, međutim, primivši ga, odnosno venac koji ga simbolizuje, znak plodnosti i novog života, izraženog u biljni kod, ona odmah pada u Yarilinu zonu uticaja i „umire“ na zracima sunca. Imajte na umu da je, prema predanju, Yarilo bio prikazan u vijencu od divljeg cvijeća, sličnom onom koji je dala majka Snjeguljice i koji ima magično djelovanje.”

"Pobjeda Sunca je pobjeda pravde", napominje A.I. Zaustavila je Frostovo uplitanje u živote Berendejevih, koje je ohladilo njihova srca, i vratilo im ljubavnu radost.” Tragična pobuna Mizgira, protestirajući protiv nepravde bogova koji su ga lišili voljene, ne uništava cjelokupno svijetlo raspoloženje djela. Uostalom, toplina i sunce se ponovo vraćaju u svijet Berendejevih, i ljepota okolna priroda inspiriše ljude ljubavlju prema životu i optimizmom.

Diveći se “Snjeguljici” A.V. Lunačarski je napisao: „Ostrovski je u „Snežani“ dao neuporedivo remek delo, jedan od najvećih bisera ruske bajkovite poezije...“

2. Istraživački rad

.1 Organizacija primarne percepcije i komentara teksta

Metodička nauka nudi u pomoć savremenom nastavniku književnosti širok spektar metoda i tehnika koje imaju za cilj razvijanje čitalačke percepcije učenika. Kvalitet percepcije književnog djela uvelike ovisi o interpretaciji i primjeni ovih tehnika.

Obavezna komponenta časa književnosti je riječ nastavnika, koja služi kao uzor korektan govor. U središtu ove tehnike je priča učitelja o stvaralačkom djelovanju pisca i njegovoj biografiji. Upoznavanje pisca je prilika da se piscu pomogne da istinski i potpuno shvati ideološki sadržaj umjetničkog djela.

Vjerujemo da bi u našem konkretnom slučaju kreativnu biografiju A.N. Ostrovskog trebalo otkriti što je moguće potpunije, jer ne znaju svi školarci ime Ostrovskog, pogotovo jer se s tim imenom prvi put susreću na časovima ruske književnosti. Kako bi djeca potpunije razumjela život i rad pisca, korištena je prezentacija sa fotografijama kuće Ostrovskog, portretima Aleksandra u djetinjstvu i mladosti i fotografijama knjiga.

Sljedeća faza našeg rada bila je preliminarno upoznavanje sa "proljetnom bajkom" A. Ostrovskog "Snjegurica". U ovoj fazi korišteno je čitanje sa „stankom“ kako bi se učenici zainteresirali i potaknuli da samostalno čitaju bajku kod kuće. Zaustavili smo se u trenutku kada se radnja počinje odvijati: "Snjegurica odlazi da živi kod Berendejevih." Pokušali smo upoznati učenike sa radnjom predstave i započeli analitičko čitanje, postavljajući niz pitanja koja su nam omogućila da u svijesti učenika ponovo stvorimo vizualne slike likova iz predstave – bajke.

Tako su deca u procesu čitanja komada morala da vide i čuju u svojoj mašti šta se dešava na sceni, da budu potencijalni gledaoci predstave, da zamišljaju kako se lik kreće, govori i živi, ​​što u velikoj meri olakšava dalje čitanje i percepcija drame.

Fazu analize teksta započeli smo razgovorom, tokom kojeg smo pokušali da saznamo: da li je bajka u potpunosti pročitana i savladana: kakav su utisak deca imala o delu i njegovim likovima: o čemu i o kome nam autor priča .

Sljedeća grupa pitanja bila je usmjerena na raspravu o kompozicionim karakteristikama predstave. Ovdje obraćamo pažnju na folklornu osnovu predstave. U ovoj fazi savladavaju ovaj tekst i aktiviraju svoje znanje. Pozivamo učenike da odgovore na pitanje: „Znaci kojih književni žanr pojaviti u predstavi? Ovdje su djeca morala saznati po kojim je zakonima ustrojena ova predstava, čime ju je autor napisao, koji su elementi usmene narodne umjetnosti korišteni u djelu i koje su žanrovske karakteristike uočene.

U procesu analize djela skrećemo pažnju na činjenicu da je predstava – bajka A. Ostrovskog – dramsko djelo. U njegovoj osnovi je sukob. Ovdje je potrebno saznati kako učenici razumiju značenje ove riječi i koji sukob leži u srcu predstave - bajke Ostrovskog "Snjeguljica".

Druga grupa pitanja bila je usmjerena na identifikaciju semantičkih akcenata koje stavljaju djeca i njihovo razumijevanje značaja pojedinih epizoda. Ovdje je korištena parafraza teksta.

Predložen je i zadatak da se govori o sistemu likova u predstavi, podijeli ih u grupe u skladu s prirodom dramske radnje i razvoja radnje, te da opis. Rasprava je započela karakteristikama stanovnika zemlje, Berendeja: Berendey, Mizgir, Kupava, Lelya - kako bi se u procesu analize identificirale duhovne vrijednosti heroja i kako ih karakteriziraju. Kao zaključak, zamolili smo učenike da odgovore na pitanje: „Koje ste karakterne crte ruskog naroda uočili kod Berendeja?“ Zatim su djeca zamoljena da naprave ilustracije koje prikazuju njihov omiljeni lik iz predstave – bajke. Ovaj zadatak nam je dao priliku da analiziramo percepciju teksta od strane učenika. Zajedno sa momcima smo pregledali i komentirali ilustracije, a zatim ih zamolili da odaberu najbolju i opravdaju svoj izbor.

Zatim smo odredili kontrolnu i eksperimentalnu grupu podjelom razreda na dva dijela. U kontrolnoj grupi završeno je proučavanje rada. Kao domaći zadatak, od njih je zatraženo da napišu esej na temu: „Moji utisci o drami A. Ostrovskog „Snjegurica“.“

Eksperimentalna grupa je nastavila rad na komadu.

Kako bismo povećali interesovanje učenika za rad, dali im priliku da uđu u rad i priviknu se na njega, da probudimo maštu i empatiju kod djece za književne slike, zadali smo domaći zadatak - pripremiti scenarij za predstava prema prologu drame bajke.

Prije završetka ovog zadatka obavljen je pripremni rad u obliku razgovora:

Koji likovi će učestvovati u predstavi?

Kako biste postavili scenu?

Koje će kostime imati vaši junaci?

Da li je moguće prikazati sumrak na sceni? Koji je najbolji način da se ovo uradi? Koji se dostupni alati mogu koristiti za ovo?

Kako možete prikazati vranu pijetla? (Obratite pažnju na efekte buke) itd. Da bismo izvršili ovaj zadatak, podijelili smo grupu u dvije podgrupe. Ovaj rad prvenstveno potiče učenike na kreativnost, realizaciju književne slike, aktivirajući čitalačku percepciju, omogućava da se oštrije crtaju linije zapleta u glavama učenika, izoštrava čitanje i pažnju na književni tekst.

Dalji rad na radu tekao je na sljedeći način: završili smo rad na analizi bajke „Snjegurica“, upoznali djecu detaljnije sa životom i radom V.M. Vasnetsov, P.I. Čajkovski, N.A. Rimskog-Korsakova i saželi sve što su naučili u vezi sa proučavanjem ovog djela.

Završavajući rad na predstavi, detaljno se osvrćemo na sliku samoglasničke heroine - Snjeguljice. Učenici u grupi bili su podijeljeni u podgrupe. Svaka podgrupa je dobila svoj zadatak. Ovi zadaci su formulisani u obliku pitanja, kojih nije bilo mnogo, kako ne bi raspršili misli učenika, već im pomogli da bolje razumiju idejno-umjetnički sadržaj. U analizi je korišteno ekspresivno i selektivno čitanje. Tokom diskusije, svaka podgrupa je dobila konsultacije od nastavnika.

Onda učitelj likovne umjetnosti upoznao nas je sa životom i radom Viktora Vasnjecova, govoreći o njegovom interesovanju za narodnu umjetnost. Demonstrirala je radove Vasnjecova za predstavu bajke A. Ostrovskog „Snjegurica“. Primijećeno je da su stanovnici bajkovitog kraljevstva Berendejeva na crtežima Vasnjecova poput stvarnih ljudi, ruskih seljaka u narodnim sarafanima, šarenim košuljama, šarenim portama, visokim šeširima, cipelama ili pametnim čizmama. Urađena je i scenografija za predstavu narodnom stilu. Na kraju priče postavljeno je pitanje: „Šta vi mislite, zašto je V. Vasnjecov glumio junake predstave upravo u ovakvim odijelima?“

Nastavnik muzike je govorio o ulozi kompozitora P. I. Čajkovskog i N. Rimskog-Korsakova u produkciji predstave i predložio je da se pogleda fragment iz predstave. animirani film“Snjegurica”, koja koristi muziku N. Rimskog - Korsakova.

Nakon što su pogledali odlomak iz filma, učenici su imali priliku ocijeniti svoje kreativno pisanje. Djeca su mogla vidjeti šta su manje-više uspjeli u ovoj vrsti posla.

Kako bismo učenike naveli da shvate ideju rada, analizu završavamo generalizirajućim razgovorom, tokom kojeg su postavljena sljedeća pitanja:

Kako su Berendejevi doživjeli završetak ljubavne priče između Snjeguljice i Mizgira?

Šta ste novo otkrili o sebi i onima oko sebe zahvaljujući bajci?

Tako smo, tokom analize, djecu doveli do razumijevanja autorske namjere, ideje predstave i mogli obratiti pažnju na karakteristike dramskog teksta.

Tokom eksperimenta koristili smo sledeće vrste kontrola: samokontrola, testiranje.

Na kraju eksperimenta sproveli smo anketiranje učenika kontrolne i eksperimentalne grupe. Upitnik je uključivao sljedeća pitanja:

Da li vam se svidela predstava?

Kojih likova se sjećate?

Šta mislite o likovima u predstavi?

Znate li koji je umjetnik ilustrovao predstavu?

Koji kompozitor je napisao operu za predstavu “Snjegurica”?

Da li biste voleli da vidite film zasnovan na ovoj predstavi?

Koji je sukob u središtu drame bajke?

Koja je ideja ovog komada?

Upitnik je omogućio da se utvrdi stepen asimilacije obrađenog materijala.

2.2 Specifičnosti čitanja i analize bajke A.N. Ostrovskog "Snjeguljica" (rezultati eksperimenta)

Rezultati eksperimenta mogu se otkriti kao rezultat analize usmenih odgovora učenika, odgovora na upitnike, testiranja, kreativnih radova, crteža dobijenih u procesu rada na testu.

Prezentacija (za eksperimentalnu grupu) i mikropredavanje (za kontrolnu grupu) o životu i radu A. Ostrovskog uključivala je činjenice o tome gde je i u koje vreme porodica Ostrovski živela, o njihovom načinu života; o djetinjstvu, o godinama studija i služenja pisca, njegovim prvim dramama, njegovoj ulozi u drami. Smatrali smo da je prilika da primijetimo činjenicu da se "proljetna bajka" "Snjegurica" ​​značajno razlikuje od svih djela Ostrovskog. Nikada nije dobila priznanje u kritici ili na pozorišnoj sceni. I samo zahvaljujući takvim izvanrednim ljudima kao što su umjetnik V. M. Vasnetsov i kompozitori N. A. Rimsky-Korsakov i P. I. Čajkovski.

Prilikom generalizacije i pojašnjenja čitalačke percepcije teksta, smatrali smo neophodnim utvrditi reproduktivnost ovog materijala.

U kontrolnoj grupi, gdje je anketa bila individualna, učenici sa visokim učinkom reprodukovali su oko 70% prezentiranog materijala. Ime grada u kojem je pisac rođen i odrastao ostalo je nezapaženo od strane studenata; datum objavljivanja njegovih prvih radova; mesto rada pisca.

U eksperimentalnoj grupi vođen je frontalni razgovor. Na pitanje o najupečatljivijim činjenicama iz života i rada pisca, dobili smo sljedeće odgovore: „Porodica Ostrovski je živjela u jednoj prizemnoj kući, a ulice su bile prljave i puste“, „Studirao je na Pravnom fakultetu u Moskovski univerzitet, ali ga je napustio i odlučio da se potpuno bavi književnom delatnošću, „Ostrovski je bio veoma zainteresovan za pozorište.” To ukazuje na pažnju djece na događaje iz djetinjstva pisca. Nakon niza pitanja, uspjeli smo rekonstruirati glavne faze života i rada pisca.

Upotreba „čitanja uz zaustavljanje” pokazala se efikasnom. Gotovo svi učenici čitaju djelo. Vodeći motiv za čitanje bila je želja da se sazna šta će se dalje dogoditi: "Hoće li Snjeguljica moći živjeti među ljudima?"

Razgovor u cilju utvrđivanja čitalačke percepcije djela pokazao je da su odgovori učenika na neka pitanja bili potpuno različiti. U ovom razgovoru koristili smo sljedeća pitanja: „Da li vam se svidjela predstava? Kako ste se osjećali kada ste završili čitanje? Da su vam ponuđene boje, koje boje biste odabrali da oslikate svoje raspoloženje?” U svojoj percepciji bajke, uprkos ličnim razlikama, mnogi učenici su bili jednoglasni. Najtipičniji odgovori: “...da, svidjela mi se bajka.” Ali i djeca su izrazila iznenađenje završetkom bajke, što nije bilo tipično ovaj žanr. Na emotivnom nivou na skali osećanja: tuga, melanholija, sažaljenje, iznenađenje.

Razgovarajući o kompozicionim karakteristikama predstave, momci su istakli da je "Snjegurica" ​​napisana na osnovu ruskih narodnih priča. Zasnovan je na elementima kalendara - ritualna poezija: Maslenica. Zabilježili smo prisustvo lirskih pjesama u predstavi. Učenici su samostalno konstatovali da je djelo slično ruskoj narodnoj priči, jer je u pitanju bajka koju karakteriše borba suprotnosti: dobrota i mudrost, glupost i domišljatost, hladnoća i toplina, mraz i sunce; animacija stvorenja: Proljeće, Mraz, Snjeguljica, goblin i drugi: fantastično rješenje za poteškoće heroja. Učenici su također došli do zaključka da je radnja zasnovana na fikciji. Nazvali su fenomenalnu kompozicionu strukturu djela: početak, zaplet, razvoj radnje, vrhunac, rasplet.

Učenici su samostalno i prilično lako prepoznali sukob drame: sukob prirodnih stihija – mraza i sunca. Napomenuli su da sukob nastaje u “Prologu” i da se provlači kroz cijelu predstavu. Također, uz pomoć učitelja, vidjeli su još jedan sukob - sukob u duši Snjeguljice: živjeti ne znajući šta je ljubav, ili, naučivši čudo prave ljubavi, umrijeti.

Otkrivajući sistem likova u predstavi, od djece je zatraženo da ih podijele u dvije grupe i svakoj grupi likova daju ime. U procesu ovog rada učenici su pokušali da odgovore na pitanje: „Kojoj od grupa koje su predložili treba da pripada Snjeguljica?“ U toku svog rasuđivanja došli su do sljedeće tabele:

Likovi koji utjelovljuju prirodne sile i elemente Likovi koji predstavljaju svijet Berendejevog proljeća, Mraza, Lešija, ptica, Sunca, Bobile, Kpave, Mizgira, Cara Berendeja i drugih svijet ljudi.

U ovoj fazi eksperimenta djeca su kod kuće završavala crteže. Ocjenjivanje rada odvijalo se zajedno sa djecom: učenik je ispričao koji lik predstave tumači i zašto ga je izabrao. Prikupili smo 16 crteža koji prikazuju likove u predstavi. U svojim djelima, momci su prikazali različite heroje: “Snjeguljica” - 7, “Mizgir” - 2, “Proljeće je crveno” - 3, “Mraz” - 2. "Lel" - 1, "Kupava" - 1.

Na crtežima smo vidjeli odnos učenika prema igrokazu bajke. Svijetla paleta boja omogućava nam da ocijenimo dobru percepciju bajke i raspoloženje koje je stvorila. Velika i raznovrsna paleta boja - žuta, narandžasta, crvena, zelena, plava, kao i njihova kombinacija - ukazuje na pozitivan stav prema radu. Slika ljudska figura detaljno saopštava promišljen pristup obavljanju posla. Detaljno nacrtana lica, tj. Prisutnost očiju, nosa, usta, njihova slika u željenoj perspektivi boja omogućava vam da ocjenite svoju strast prema poslu prema prikazu subjekta. Ovakav pristup učenika radu, originalnost crteža, omogućava da se proceni interesovanje učenika za ovaj rad.

Radi sistematizacije i generalizacije čitalačkih utisaka učenika, odabrali smo rad u grupama (2-3 osobe). Grupama su postavljana pitanja problematične prirode: Grupa 1 – Kako glavni lik kako priča napreduje? Kakva je priroda ovih promjena? Grupa 2 - Pročitajte dijalog između proljeća i mraza (fenomen 2) u ulogama. O čemu se svađaju mraz i proljeće? Grupa 3 - Šta je sreća za Snjeguljicu? Zašto ona želi da ide kod ljudi? Grupa 4 - Zašto Snjegurica bira ljubav umjesto života? Grupa 5 - Kako objasniti Vesninu odluku da svojoj kćeri pokloni ljubav i tako je osudi na smrt?

Općenito, učenici su razumjeli pitanja i mogli su na njih u potpunosti odgovoriti: „Primijetili smo promjenu u stanju Snjeguljice: od potpune ravnodušnosti do ljubavi do strastvene želje da se ova sposobnost stekne po cijenu sopstveni život“, „Mraz i proljeće se svađaju buduća sudbina svojoj ćerki Sneguročki", "Sreća za Sneguročku je da se nađe u svetu ljudi." “Snješka shvaća da će, spoznavši ljubav, umrijeti, ali više neće moći živjeti bez ljubavi”, “Vjerujemo da je dar proljeća zakon prirode: sve živo mora voljeti”, “Ljubav jer Snješka nije smrt, već pronalazak novog života" Odgovarajući na pitanja, momci su pokušali koristiti citate iz teksta, pokazujući dobro poznavanje zapleta djela.

Analizirajući kreativni rad na sastavljanju scenarija za predstavu, možemo primijetiti da su momci razmišljali o tome kako prikazati vranu pijetla na pozornici, te su predložili uključivanje snimanja zvuka; Kako preneti početak proleća: „Zvuči glatka, mirna muzika“, „Sumrak je na sceni: sijalice postepeno postaju svetlije“, „U pozadini se pojavljuje slika proleća - crveno okruženo pticama“, „Prije Pojavljuje se Djed Mraz, posipajte “snijeg” po bini”, a kada se pojavi na bini, uključite paru.” Zatim se posao svodi na prepričavanje ili kopiranje teksta. Izostavljeni su neki stihovi likova u komadu. Upoređujući odlomak iz crtanog filma koji su gledali sa svojim scenarijima za predstavu, momci su se jasno uvjerili da se ne može sve iz književnog teksta prenijeti na ekran.

Dok su radili na materijalu za ovu domaću zadaću, učenici su trebali obezbijediti scenografiju za predstavu. Razgovarajući o pitanju: „Zašto se Crveno brdo tako zove?“, djeca su iznijela dva mišljenja: „Crveno brdo je tako nazvano jer na njemu cvjeta crveno cvijeće u proljeće i ljeto“, „Kad sunce izađe, brdo se obasjava. sa crvenim svjetlom, pa se zvalo crveni "tobogan".

Ilustracije koje prikazuju pejzaž završilo je 7 učenika. Želio bih napomenuti da su momci pokušali na svojim crtežima prikazati sve ono o čemu Ostrovsky piše kada opisuje postavku predstave. Prilikom prikazivanja “Crvenog brda” djeca su pokazala izlazak sunca i crveno cvijeće koje raste na brdu. Djeca su dobro obavila zadatak. To ukazuje da interesovanje učenika za rad ne jenjava tokom čitavog perioda rada na njemu.

Podaci dobijeni tokom testiranja pokazali su sljedeće rezultate: u ovoj vrsti kontrole učestvovalo je 12 osoba, od kojih je 6 učenika napisalo rad „odličan“, „dobar“ – 4 učenika, „zadovoljavajući“ – 2 učenika. Zaključak: predstavu “Snjegurica” djeca su dobro savladala (kvalitet 92%). Gotovo svi učenici su zapamtili imena izvanrednih ljudi koji su donijeli veliku popularnost bajci.

Analizirajući upitnike učenika kontrolne grupe, došli smo do sljedećih rezultata:

Skoro svoj djeci se svidjela bajka, mnogi od njih bi rado pogledali film.

Samo nekoliko učenika uspjelo je zapamtiti ime umjetnika koji je ilustrovao predstavu. Ali nijedno dijete nije zapamtilo ime Rimski-Korsakov.

Sva djeca ne pamte imena likova u predstavi, pa nisu mogla izraziti svoj stav prema njima.

Nisu sva djeca naznačila koji sukob leži u srcu predstave. Mnogi od njih nisu razumeli šta je ideja ovog dela.

Analizirajući upitnike eksperimentalne grupe, vidjeli smo da se gotovo sva djeca sjećaju imena kompozitora i umjetnika koji su skrenuli pažnju na predstavu. Djeci je bilo lako naznačiti koji je sukob u središtu predstave, istovremeno ukazujući na vanjske i unutrašnje sukobe. Momci su vrlo precizno definirali ideju djela, naveli sve likove u predstavi - bajci i ukazali na njihove različite stavove prema njima: "Sažalim se za Snjeguljicu i Mizgiru", "Car Berendey je ljubazan i brižna“, „Kupava je nesrećna, žao mi je“, „Proleće je majka koja voli svoju ćerku Sneguročku“ „Deda Mraz je zao, ali se plašio za ćerku“.

Rezultati ankete u eksperimentalnoj nastavi omogućavaju nam da govorimo o efikasnosti upotrebe interpretacije pri upoznavanju dramskog djela, što je omogućilo aktiviranje učenika, njihove mentalne aktivnosti, samostalnosti i interesa za čitanje. Ovladavanje tekstom drame Ostrovskog "Snjegurica" ​​bit će dublje ako proučavanje djela koristite u vezi s drugim oblicima umjetnosti, što će doprinijeti razvoju vizualnih, slušnih, emocionalnih slika djela i percepcije čitaoca. rada u cjelini.

Zaključak

Percepcija čitaoca smatra se osnovom školske analize književni tekst. Specifičnost analize zavisi od iskustvo čitanja i umjetničke karakteristike djela koje se proučava. Primjenom interpretacije djela u drugim oblicima umjetnosti moguće je korigirati i produbiti čitalačku percepciju.

Predloženi zadaci za eksperiment određeni su specifičnostima igre bajke i karakteristikama čitalačke percepcije dramskog teksta učenika 6. razreda, a prije svega otvorenošću emocionalnog stanja djece ovog uzrasta. Različite vrste predloženih radova imale su za cilj savladavanje autorske pozicije, razvijanje percepcije i svijesti o zakonitostima građenja dramskog teksta, a usmjerene su i na kreativno i istraživački rad.

Eksperimentalni test je održan u 6. razredu KSU „Srednja škola br. 22 u Temirtauu“.

Kako bi se utvrdila dinamika čitalačke percepcije, provedeno je istraživanje čiji rezultati nam omogućavaju da prosudimo neke pozitivne promjene u percepciji dramskog teksta. To se posebno jasno očitovalo u pojačanoj pažnji na stil pisca i na njegov izbor jezičkih sredstava pri stvaranju predstave - bajke „Snjegurica“.

Upotreba ilustracija, reprodukcija, muzike, animiranih filmova - dala je viši nivo čitalačke recepcije i reprodukcije teksta uz odloženu kontrolu, preciznije i dublje razumevanje autorski stav i glavna ideja teksta.

Analiza sheme boja crteža omogućava nam da prosudimo emocionalno pozitivnu percepciju predstave. Možemo primijetiti i visok nivo aktivnosti u procesu proučavanja predstave. Općenito, obavljeni rad (analiza odgovora učenika, dobra ponovljivost teksta, identifikacija najznačajnijih problema, razumijevanje uloge detalja, komentarisanje autorskog stava) omogućava nam da zaključimo da učenici šestog razreda mogu uspješno savladati rad. .

Efikasnost „sastavljanja scenarija“ koju smo koristili pokazala se nešto nižom od očekivane, ali im je u isto vrijeme znanje koje su studenti stekli u procesu ovog rada omogućilo da slikovitije sagledaju svijet drame. rad.

U procesu rada došli smo do zaključka da analiza ne treba potisnuti, već pojačati emocionalna percepcija i produbljuju učeničko razumijevanje književnih tekstova. A za to je potrebno povezati književnost sa drugim oblicima umjetnosti.

Takođe treba napomenuti da čitalački utisak učenika i interpretacija dela omogućavaju da se poveća značaj početnih zapažanja teksta, da se razvije kreativna mašta, stvaraju interes za analizu teksta kroz zapažanja idejnog i kompozicionog značaja pojedinih epizoda, dijaloga, opisa.

Spisak korišćene literature

1 Alshwang A. P. I. Čajkovski. - Ed. 3rd. - M.: Muzika, 1976. - 916 str.

Arzamastseva I.M. Dječija književnost. - M.: Akademija, 1977. - 310 str.

Vasnetsov V. Rad na imidžu “Snjeguljice”. 1985. // Art. - 2002. - br. 5 - str. 8-9.

Istorija ruske književnosti 19. veka. / Ed. CM. Petrova. - T. II. - M.: Prosveta, 1963. - P. 300-344.

Istorija ruske književnosti u III tomovima / Književnost druga polovina 19. veka- početak 20. veka. - T. III. - M.: Nauka, 1964. - 903 str.

Kalmanovsky E. Bajke i misli // Novi svijet. - 1961. - br. 2. - str. 205-215.

Ko Young Ran. Umjetnik u svijetu Berendejevih // Bilten Moskovskog državnog univerziteta „Serija filologije“. - 2002. - br. 1. - Str.142 - 147.

Kogan D. Mamontov krug. - M.: Izobr. umjetnost, 1970. - 218 str.

Kunin I.F. Nikolaj Andrejevič Rimski - Korsakov. - M., 1989. - P.40-47.

Lakshin V.Ya. A.N. Ostrovsky. - M.: Art, 1976. - 528 str.

Lebedev. Snjeguljica // Sredinom stoljeća. - M., 1989. - P.98-109.

Lunacharsky A.V. “Snjegurica” A.N. Ostrovsky. / Collection djela, 8 svezaka, - T.III. - M.: Khud. Lit., 1964. - 14 str.

Mankovsky A.V. „Sirena A.S. Puškina i Snježna djevojka A.N. Ostrovskog“ // Bilten Moskovskog državnog univerziteta „Serija filologije“. - 2002. - br. 3. - Str. 121-128.

Naslijeđe A.N. Ostrovskog i svjetska kultura. - M.: SSSR, 1974. - 352 str.

Revyakin A.I. Ideje, teme i društveni likovi dramaturgije A.N. - Ed. 2nd. - M., obrazovanje, 1974. - P. 140-142.

Tumašena N. Čajkovski: Put do majstorstva. 1840-1877. - Dio 1. - M.: Izdavačka kuća Akademije nauka SSSR, 1962. - 559 str.

Stein A.L. "Majstor ruske drame" // Crtice o djelu Ostrovskog. Sovjetski pisac. - M., 1973. - 432 str.

Aplikacija

Test.

1.Koji sukob je osnova predstave?

a) Snješka ne može voljeti

b) Razmišljanja o dramatičnosti ljudske sudbine

c) Strastvena želja Snjeguljice da pronađe sreću

d) Sukob između Mraza i Sunca

Koliko sukoba je osnova predstave:

a) eksterni

b) interni

c) unutrašnji i eksterni

d) nema sukoba

Koji je umjetnik radio skice kostima za predstavu "Snjegurica":

a) Šiškin

b) Vasnjecov

d) Antokolsky

Koji kompozitor je napisao istoimenu operu prema drami A. N. Ostrovskog "Snjegurica":

a) Mocart

b) Čajkovski

d) Rimski - Korsakov

Gdje se radnja odvija u predstavi?

a) u zemlji Berendejeva, u praistorijsko doba

b) u šumi, na granici proljeća i zime

c) na crvenom brdu

d) u ruskom selu

Iz koliko se dijelova sastoji predstava - bajka Ostrovskog "Snjegurica":

a) od 4 akcije

b) od 3 čina i prolog

c) od 5 činova i prologa

Navedite likove u komadu:

a) Gerasim, Svetlana, Snegurochka, Lel

b) Kupava, Lel, Mizgir, Bobyl

c) Mizgir, Snegurochka, Eroshka, Berendey

d) momci, berendeji, bufani, guslari

Šta je proljeće dalo svojoj kćeri Snjeguljici:

a) novi život

b) sreća

c) ljubav

d) besmrtnost

Kojoj grupi likova pripada Snjeguljica:

a) oličenje prirodnih sila i elemenata

b) obema grupama

c) predstavljanje svijeta Berendejeva

d) nijednoj od grupa

Kada dođe do vrhunca predstave:

a) kada Snjegurica stigne u Berendey

b) u sceni primanja poklona ljubavi

c) u prologu

d) na kraju predstave

Kljucni odgovor:

12345678910gvbgagbvbb

Tutoring

Trebate pomoć u proučavanju teme?

Naši stručnjaci će savjetovati ili pružiti usluge podučavanja o temama koje vas zanimaju.
Pošaljite svoju prijavu naznačite temu odmah kako biste saznali o mogućnosti dobivanja konsultacija.

Aleksandra Nikolajeviča Ostrovskog s pravom se može smatrati tvorcem repertoara nacionalnog ruskog pozorišta. Uprkos činjenici da je postao najpoznatiji po svojim delima o moralu ruskih trgovaca (koje je kritičar Nikolaj Dobroljubov vrlo prikladno nazvao „mračno kraljevstvo“), među sumornim i pomalo zastrašujućim pričama iz života trgovaca Zamoskvoreckog nalazi se i veoma svetao i fantastičan rad - "Snjegurica", napisan 1873.

U srži plot Za predstavu je dramaturg koristio rusku narodnu priču iz zbirke Aleksandra Afanasjeva „Poetski pogledi Slovena na prirodu“. Zato u predstavi glume slovenska viša i niža božanstva: Jarilo, Mraz, Proleće, Leši. Posebnost je što je predstava “Snjegurica”, za razliku od svih prethodnih, napisana u stihovima, ali bez rime. Međutim, jedinstveni ritam rada omogućio je da se ono uglazbi. Čitava predstava je svojevrsna poetska stilizacija ruskog folklora, kojim se Ostrovski tada zanosio.

To se objašnjava činjenicom da je 1873. godine trupa Malog kazališta bila prisiljena da se preseli u Grand Theatre tokom popravki. Tako su se operske, baletske i dramske trupe našle pod jednim krovom. Tada je komisija uprave Moskovskih carskih pozorišta odlučila da priredi ekstravagancu uz učešće svih umjetnika. Ostrovski je dramu komponovao za kratko vreme, završivši je na svoj pedeseti rođendan. A muziku za predstavu napisao je mladi i tada malo poznati kompozitor Petar Iljič Čajkovski.

Tako je lirska igra Ostrovskog postala višeslojno, višeslojno djelo, jer je utjelovila narodnu priču o Snjeguljici, narodnu legendu o drevnom plemenu Berendey, mitološke karakteristike slovenskih legendi, te drevne rituale i pjesme. A „prolećna priča“ Ostrovskog odiše takvom čistoćom poezije da podseća na Puškinove bajke. I u svom značenju u njemu ima puno Puškina: život se pojavljuje kao magija ljepote i tragedije u isto vrijeme, a dobrota u čovjeku se ispostavlja kao prirodna osnova.

Stoga život prirode u predstavi izgleda kao carstvo oštrih kontrasta hladnoće i vrućine, beživota i procvata. Ostrovski piše o prirodi kao o čovjeku. Pejzaž podseća na portret u koji umetnik zaviruje. Obilje emotivnih epiteta, poređenja koja prirodne pojave stavljaju u ravan s ljudskim osjećajima, naglašavaju bliskost prirodnih i ljudskih principa u svijesti pisca.

Radnja se odvija u kraljevstvu Berendey. To više podsjeća na neku vrstu utopijske države u kojoj ljudi žive po zakonima časti i savjesti, bojeći se gnjeva bogova: to je određeni ideal društvenog poretka koji je stvorio Ostrovski. Čak i car, koji je u Rusiji bio jedini vladar, samodržac, u svom radu oličava narodnu mudrost. Brine se za svoj narod na očinski način: čini mu se da su njegovi podanici prestali da primećuju lepotu prirode, već češće doživljavaju sujetu i zavist. Zbog toga se Jarilo naljutio na Berendejeve, koji svake godine sve više smrzavaju ljude. Tada Berendey otkriva jedan od glavnih zakona prirode: “Svako živo biće mora da voli”. I traži od svog pomoćnika Bermjatu da okupi što više nevjesta i mladoženja na Jarilin dan kako bi posvetili svoj brak i prinijeli žrtvu Bogu Sunca.

Međutim, glavni dramski sukob povezan je upravo sa sukobom između ljubavi i "hladno srce" u duši Snjeguljice, koja živi u hladnoj čistoti samoće, i svojom dušom teži vatri ljubavi, zbog čega mora umrijeti. Otac Frost upozorava majku Vesnu-Krasnu na ovo: kaže da se Jarilo zakleo da će mu se osvetiti koristeći njihovu ćerku Sneguročku. Kažu da će je Yarilo, kada se istinski zaljubi, rastopiti svojim vrelim zracima.

Snjeguljica nije odmah saznala šta je to Prava ljubav. Našavši se u porodici Bobila bez djece, djevojčica očekuje istu ljubav koju je dobila od majke i oca. No, Bobyl i Bobylikha svoju usvojenu kćer doživljavaju kao neku vrstu mamca za bogate prosce. Samo prosci nisu isti: mnogi momci su se posvađali sa svojim djevojkama zbog Snjeguljice, ali niti je ona spremna dati svoje srce, niti su usvojitelji zadovoljni običnim Berendejima.

I samoj Snješkovojci se sviđa pastir Lel, koji svojim pjesmama velikodušno daruje sve djevojke u okolini. To je ono što boli heroinu: ona želi da se voli samo ona. Kad je bogat mladoženja, "trgovački gost" Mizgir, spreman da se odrekne svog bogatstva zarad Snježne devojke, ona ne može da pronađe osećanja prema njemu u svom srcu. Svi su nesretni: Kupava, propala Mizgirova nevjesta, Mizgir, koji više ne može misliti ni na koga osim na Snjeguljicu, koja ga je osvojila svojom ljepotom, i sama Snjegurica pati jer ne zna šta je prava ljubav.

Obraćajući se majci za pomoć, junakinja dobija ono što je želela više od svega na svetu - priliku da voli. Spring-Red kaže da će joj se svidjeti prva osoba koju sretne. Na sreću, ispostavilo se da je to Mizgir, a čitatelj može zamisliti da će se sada sve završiti sretno. Ali ne, Mizgir, opijen ljubavlju Snjeguljice, želi svima pokazati da je uspio postići svoj cilj - reciprocitet ljepote. Ne slušajući molbe djevojke, on je bukvalno vuče na planinu gdje su Berendejevi dočekali zoru, a pod prvim zracima sunca Snješka se rastvara. Prepustivši se ljudskom zakonu, ona se topi „od slatkih osećanja ljubavi“.

Otapanje Snježne devojke je pobeda nad „tragovima hladnoće“ u srcu. Bila je spremna da umre za pravo da voli svim srcem. Mizgir je o tome rekao: “Ljubav i strah su se borili u njenoj duši”. Sada je strah napušten, a Snjeguljica u posljednjim minutama svog kratkog života predana je samo ljubavi.

Mizgir je takođe neustrašiv. Održao je obećanje: “Nevolja će doći – umrijet ćemo zajedno”. Smrt Snjeguljice je za njega katastrofa, pa juri u jezero da se sjedini sa hladnom vodom u koju se Snjegurica pretvorila, nedavno topla u njegovom vrelom zagrljaju.

Ali car Berendey naziva smrt Snjeguljice "tužan", Onda "predivno". Razlika između ovih epiteta čitatelju sugerira izlaz iz tragedije u životnu afirmaciju. Smrt Snjeguljice i praznik Berendey su u blizini. Njegovo izumiranje donosi poplavu svjetlosti u svijet. Nije ni čudo što kralj kaže:

Tužna smrt Snow Maiden
I strašna smrt Mizgira
Oni nas ne mogu uznemiravati; Sunce zna
Koga kazniti i pomilovati...

Tako se tragedija pojedinca rastvara u opštem horu prirode. Prema riječima Puškina, tuga autora je lagana jer je ljudska duša lagana: u ljubavi se ispostavlja slobodnom i neustrašivom, jača je od straha od samoodržanja.

FEDERALNA AGENCIJA ZA OBRAZOVANJE

DRŽAVNA OBRAZOVNA USTANOVA

VISOKO STRUČNO OBRAZOVANJE

"ALTAJSKA DRŽAVNA PEDAGOŠKA AKADEMIJA"

FILOLOŠKI FAKULTET

ODSJEK ZA TEORIJU, ISTORIJU I METODIKU NASTAVE KNJIŽEVNOSTI

‹‹Snow Maiden›› A. N. Ostrovsky i narodna priča

Po kursu ‹‹ Usmena narodna umjetnost››

Studenti 1. godine grupe 203 Kholmetskaya N.P.

Barnaul 2010

Djelo Ostrovskog "Snjegurica" ​​je neverovatna bajka, koji prikazuje ljepotu okolnog svijeta, ljubav, prirodu, mladost. Rad se zasniva na narodne priče, pjesme, priče i legende. Ostrovski je samo kombinovao bajke, legende i pesme zajedno i dao narodnoj umetnosti veoma jedinstven ukus. U Snjeguljici, ljudski odnosi zauzimaju glavno mjesto. Na prvi pogled, radnja izgleda apsolutno fantastično. Ali onda se ispostavi da su u ovoj fantazmagoriji vidljivi živi ljudski likovi.

Odakle je došla Snjeguljica? Još uvijek nema tačnog odgovora. Ali postoji mnogo opcija za njegovo porijeklo.

Slika bajkovite junakinje Snow Maidens formirana u narodnoj svesti postepeno tokom vekova. Prvobitno se pojavljuje u ruskim narodnim pričama kao slika ledene djevojčice - unuke, koju su bezdjetni starac i starica oblikovali od snijega kao utjehu sebi i na radost ljudi. Međutim, postoji pretpostavka da je bajka o Snjeguljici nastala na osnovu drevnog slavenskog pogrebnog obreda Kostrome. A to znači da možemo reći da Kostroma nije samo rodno mesto Snow Maiden - ona je ta ista Snow Maiden.

Kostroma je bila prikazana na različite načine: to je bila ili mlada žena umotana u belo, koja je u rukama držala hrastovu granu, hodala u pratnji kolo, ili je bila figura žene od slame. Kostroma znači lik igre i samu igru, na kraju koje se Kostroma razboli i umire, a zatim ustane i zapleše. Posljednja epizoda igre i rituala, smrt i kasnije uskrsnuće Kostrome, dovela je do percepcije slike Kostrome kao sezonskog duha (duha vegetacije), što je čini sličnom slici Snjeguljice.

U bajci „Snjegurica“ V. I. Dahla, starac i starica su posmatrali tuđu decu, „kako su valjali grudve iz snega i igrali se grudve“ i odlučili da sebi oblikuju ćerku. “Starac je donio grudvu snijega u kolibu, stavio je u lonac, pokrio krpom i stavio na prozor. Sunce je izašlo, zagrijalo lonac i snijeg je počeo da se topi.” Ovako se pojavila djevojka, “bijela kao grudva snijega i okrugla kao grumen”.

Snjegurica iz bajke se topi, skačući sa svojim prijateljima preko velike vruće vatre, i pretvara se u mali oblak koji leti u nebo.

S vremenom se slika heroine transformirala u narodnoj svijesti: Snjeguljica postaje unuka Djeda Mraza i povezana je s božićnim i novogodišnjim praznicima.

Snjeguljica je čisto ruski fenomen i nigdje drugdje na svijetu se takav lik ne pojavljuje tokom novogodišnjih i božićnih praznika.

Slika poprima novu boju pod uticajem prolećne bajke A. N. Ostrovskog "Snežana". Od djevojčice – unuke – junakinja se pretvara u prelijepu djevojčicu, sposobnu da obasja srca mladih Berendejeva toplim osjećajem ljubavi.

Radnja se odvija u fantastično mjesto- kraljevstvo Berendey. Opisujući zakone ove zemlje, Ostrovski kao da slika svoj ideal društvenog poretka. U kraljevstvu Berendey ljudi žive po zakonima savjesti i časti, trudeći se da ne izazovu bijes bogova. To je veoma veliki značaj data lepota. Cene se lepota okolnog sveta, lepota devojaka, cveća, pesme. Nije slučajno što se pjevačica ljubavi Lel pokazala toliko popularnom. Čini se da personificira mladost, žar, žar.

Car Berendey simbolizira narodnu mudrost. On je dugo živeo na svetu, pa zna mnogo. Kralj je zabrinut za svoj narod, čini mu se da se u srcima ljudi pojavljuje nešto zlo:

U srcima ljudi sam primetio da se hladim

Značajan; žar ljubavi

Dugo nisam video Berendijeve.

Služba ljepote je u njima nestala;

ne vidim omladinske oci,

Navlažen očaravajućom strašću;

Ne vidim devojke koje su zamišljene, duboko

Uzdisanje. Na očima sa pramenovima

Ne postoji uzvišena melanholija ljubavi,

Ali vidimo potpuno različite strasti:

Taština, zavist na odjevnim kombinacijama drugih ljudi

I tako dalje.

O kojim vrijednostima misli car Berendey? Ne brine ga novac i moć. On brine za srca i duše svojih podanika. Slikajući cara na ovaj način, Ostrovski želi da prikaže idealnu sliku bajkovitog društva. Samo u bajci ljudi mogu biti tako ljubazni, plemeniti i pošteni. I ova namjera pisca da prikaže basnoslovnu idealnu stvarnost grije dušu čitaoca, tjera ga na razmišljanje o lijepom i uzvišenom.

Zaista, bajka "Snjegurica" ​​čita se s entuzijazmom u bilo kojoj dobi. I nakon čitanja, javlja se misao o vrijednosti takvog ljudskim kvalitetima, poput duhovne ljepote, vjernosti i ljubavi. Ostrovsky govori o ljubavi u mnogim svojim radovima.

Ali u “Snjeguljici” razgovor se vodi na vrlo poseban način. U formi bajke, čitaocu se izlažu velike istine o trajnoj vrednosti ljubavi.

Idealno kraljevstvo Berendejevih živi tako srećno upravo zato što znaju da cene ljubav. Zato su bogovi tako milostivi prema Berendejima. A potrebno je samo kršenje zakona, vrijeđanje velikog osjećaja ljubavi, da bi se dogodilo nešto strašno.

Živim već dugo, i stari poredak

Meni je dobro poznato. Berendey,

Voljeni od bogova, živjeli su pošteno.

Bez straha smo svoju ćerku poverili momku,

Za nas je vijenac garancija njihove ljubavi

I odanost do smrti. I ni jednom

Vijenac nije oskrnavljen izdajom,

A devojke nisu znale prevaru,

Nisu znali za ljutnju.

Nije slučajno da je Mizgirova izdaja Kupave odjeknula bolom u svima oko njega. Svi su momkovo neplemenito ponašanje shvatili kao ličnu uvredu:

svi su uvrijeđeni,

Uvreda za sve Berendey devojke!

U kraljevstvu se među ljudima već dugo razvijaju jednostavni, ali lijepi odnosi. Prevarena djevojka Kupava, prije svega, obraća se kralju zaštitniku sa zahtjevom da kazni krivca njene tuge. I nakon što je saznao sve detalje od Kupave i onih oko njega, kralj donosi svoju presudu: krivac mora biti kažnjen. Koju kaznu bira kralj? Naređuje da se Mizgir istjera iz vida. U izgnanstvu Berendejevi vide najstrašniju kaznu za krivca

Pošteni ljudi, dostojni smrtne kazne

Njegova krivica; ali na naš način

Ne postoje prokleti zakoni; neka bogovi

Pogubili su ga prema njegovom zločinu,

A mi smo narodni sud Mizgira

Osuđujemo vas na večno izgnanstvo.

U kraljevstvu nema prokletih zakona. To se moglo dogoditi samo u bajci koju je stvorila pisčeva mašta. I ova ljudskost čini kraljevstvo Berendejeva još ljepšim i čistijim.

Figura Snjeguljice je izvanredna. Ona je potpuno drugačija od svih oko nje. Snjeguljica je lik iz bajke. Ona je ćerka Mraza i Proleća. Zato je Snjegurica vrlo kontradiktorno stvorenje. Hladnoća u njenom srcu zaostavština je njenog oca, strogog i sumornog Frosta. Snjeguljica dugo živi u divljini šume, a njenu vilu pažljivo čuva njen strogi otac. Ali, kako se ispostavilo, Snješka ne liči samo na svog oca, već i na majku, na prelijepo i ljubazno proljeće. Zato joj je dosadilo da živi sama, zatvorena. Ona želi vidjeti pravi ljudski život, doživjeti svu njegovu ljepotu, učestvovati u djevojačkoj zabavi, slušati divne pjesme pastira Lelya. "Život nije radost bez pesama."

Način na koji Snješka opisuje ljudski život pokazuje njeno iskreno divljenje ljudskim radostima. Hladno srce bajkovite djevojčice još ne poznaje ljubav i ljudska osjećanja, ali je ipak već mami i privlači očaravajući svijet ljudi. Djevojčica shvata da više ne može ostati u kraljevstvu leda i snijega. Ona želi pronaći sreću, a možda to, po njenom mišljenju, samo u kraljevstvu Berendejeva. Ona kaže svojoj majci:

Mama, sreća

Naći ću ga ili ne, ali ću potražiti.

Snjeguljica zadivljuje ljude svojom ljepotom. Porodica u kojoj se nalazi Snjeguljica želi da iskoristi lepotu devojke za lično bogaćenje. Mole je da prihvati udvaranje bogatih Berendejeva. Oni ne mogu da cene devojku koja je postala njihova imenovana ćerka.

Snjeguljica izgleda ljepša, skromnija i nježnija od svih djevojaka oko nje. Ali ona ne poznaje ljubav, pa ne može odgovoriti na žarka ljudska osjećanja. U njenoj duši nema topline, a ona sa daleka gleda u strast koju Mizgir gaji prema njoj. Stvorenje koje ne poznaje ljubav izaziva sažaljenje i iznenađenje. Nije slučajno da niko ne može razumjeti Snjeguljicu: ni cara ni bilo koga od Berendejeva.

Snjeguljica toliko privlači druge upravo zbog svoje hladnoće. Deluje kao posebna devojka, za koju možete dati sve na svetu, pa čak i sam život. U početku je djevojka ravnodušna prema svima oko sebe. Postepeno počinje da doživljava neka osećanja prema pastiri Lelji. Ovo još nije ljubav, ali ledenoj ljepotici je već teško vidjeti pastira s Kupavom:

Kupava,

Homewrecker! Ovo je vaša riječ;

Ona me je sama nazvala kucnicom,

Ti si taj koji te odvaja od Lela.

Pastir Lel odbija Snjeguljicu, a ona odlučuje moliti svoju majku za vatrenu ljubav. Onaj koji spaljuje ljudsko srce i tera da zaboraviš na sve na svetu:

Snješka je prevarena, uvrijeđena i ubijena.

O majko, Crveno proljeće!

Obraćam Vam se sa žalbom i molbom:

Tražim ljubav, želim da volim.

Daj Snjeguljici svoje devojačko srce, mama!

Daj mi moju ljubav ili mi oduzmi život!

Proljeće njenoj kćeri daje osjećaj ljubavi, ali ovaj poklon može biti poguban za Snjeguljicu. Proljeće muče teške slutnje, jer je Snjegurica njena ćerka. Ljubav se ispostavlja tragičnom za junakinju. Ali bez ljubavi život gubi svaki smisao. Snjeguljica se ne može nositi sa željom da postane ista kao i svi ljudi oko nje. Stoga odlučuje zanemariti zapovijedi svog oca, koji ju je upozorio na pogubne posljedice ljudske strasti.

Zaljubljena Snjegurica postaje iznenađujuće dirljiva. Otvara joj se cijeli svijet, njoj do sada potpuno nepoznato. Sada razumije sve one koji doživljavaju ljubavnu klonulost. Ona odgovara Mizgiru pristankom da postane njegova žena. Ali Mizgir ne može odustati od namjere da se sa svojom nevjestom pojavi pred svim Berendejevima, smatrajući strahove ljepote hirom.

Prvi sjajni zraci sunca ubijaju Snjeguljicu.

Ali šta je sa mnom? blaženstvo ili smrt?

Kakvo zadovoljstvo! Kakav osećaj malaksalosti!

O majko proleće, hvala ti na radosti,

Za slatki dar ljubavi! Kakvo blaženstvo

Tamo teče u meni! Oh Lel,

Tvoje očaravajuće pesme su u mojim ušima,

Vatra je u očima... i u srcu... i u krvi

Svuda je vatra. Volim i topim, topim

Od slatkih osećanja ljubavi. Doviđenja svima

Prijateljice, zbogom mladoženja! Oh draga

Zadnji pogled Snješke.

Mizgir ne može da prihvati smrt svoje voljene, pa se baci sa visoke planine. No, Berendejevima se smrt Snjeguljice čini nešto prirodno. Snjeguljici je bila tuđa toplina njene duše, pa joj je bilo teško pronaći svoju sreću među ljudima.

TABELA INOVACIJA OSTROVSKY:

Ritual	Primjer iz teksta	Inovacija
1. Maslenica(zbogom zime) Yarilino festival(Letheova pobjeda) Mit: bajka o Snjeguljici, koja je zasnovana na radnji A.N. Ostrovskog, odražava drevni ritual žrtvovanja djevojke proljetnim bogovima. Snjeguljica je neka vrsta žrtve vatrenom bogu sunca.	U daljini se čuju povici: "Poštena Maslenica!" “Na vrhu planine magla se na nekoliko trenutaka razilazi i pojavljuje se Yarilo..."	Stilizacija mita. Umjesto zapleta o bogu na samrti, čijom smrću trijumfuju sile haosa i njegovom uskrsnuću, obnavljanje Imajući sređen i povoljan kosmos (poredak stvari) za ljude, A.N. Ostrovsky stvara svoju verziju mita: Bog (Yarilo) ne umire, već se ljuti. Priroda propada, Bog se osvećuje, uspostavlja red koji želi i vraća svoju milost ljudima (slično drevnom mitu o Demetri).
2. Ceremonija vjenčanja. hen-party	Čin 1 Događaj 6	Nema nota melanholije ili beznadežne tuge: “Slobodan brak ne toleriše prinudu.” U “Snjeguljici” vidimo radost mlada koja je samostalno birala mladoženju. Mlada (Kupava), čijim postupcima moraju rukovoditi drugi učesnici obreda, sama vodi ceremoniju.

A.N. Ostrovski je nazvao svoju dramu „prolećnom bajkom“. N. Rimsky-Korsakov takođe naziva svoju operu „Snjegurica“ prolećnom bajkom. Predstava je strukturirana po zakonima bajke (na osnovu mapa V. Ya. Proppa). U predstavi se mogu pratiti bajkoviti motivi.

Elementi bajke	Primjer iz teksta
1. Čudesno rođenje.	Sneguročka je ćerka Mraza i Proleća.
2. Magična djeca su skrivena u tamnici ili vili.	“Do njene vile nema staze ni traga pješice ili na konju.”
	“Yarilo će je spaliti, spaliti je, rastopiti je, Ne znam kako, ali ubiće. Koliko dugo Njena duša je čista kao dete, On nema moć da naudi Snjeguljici.” “Snjeguljice, bježi od Lelje!”
4. Kršenje zabrane.	Snjeguljica odlazi u svijet ljudi
5. Svoj - tuđi svijet.	Šuma (svoj svijet) – Sloboda (tuđi svijet)
6. Testovi.	Snjeguljica se suočava sa testom ljudske ravnodušnosti (starac Bobil, starica Bobiliha, stanovnici Slobode). Test Snjeguljice ljubav.
7. Davalac magije. Čaroban poklon.	Proljeće (majka) daruje Snjeguljici vijenac od "očaravajućih očaravajućih cvijeća". Prema motivu iz bajke, Snješka se zaljubila u prvu osobu koju je upoznala - Mizgiru.
8. "Spasitelj."	Mizgir: mora spasiti Snjeguljicu iz zarobljeništva Frost i, očito, spasiti je od prijetnje Yarile i njegovih okrutnih zraka. Ali Mizgirov cilj nije da izbavi Snjeguljicu, već da je zaposjedne i spasi sebe. Brak će spasiti Mizgir od kraljevskog gnjeva.
9. Vjenčanje.	Vjenčanje nije održano. Snjeguljica umire. U Snjeguljici je kucalo toplo srce, ali ju je to koštalo života.

“Snjegurica” sadrži sve kompozicione i stilske elemente narodne priče: početak (motiv čudesnog rođenja, motiv zatočeništva kraljevske djece u dvorcu, zabranu sunca, odsustvo, kršenje zabrana), test heroja - rasplet (kazna lažnog heroja i nagrada/ženidba pravog) i

Sve vrste heroja aktivnih u narodnim pričama: junak tragalac (Sneguročka), davalac (Proleće), heroj spasilac (Mizgir). Međutim, Ostrovsky ih, ne narušavajući kompozicijske i stilske funkcije, preispituje, ispunjava modernim sadržajem i podređuje rješavanju estetskih i moralnih problema.

A.N. Ostrovski, dakle, za razliku od narodne priče, sukob djela prenosi na unutrašnju psihološku ravan. Ako je u narodnoj priči test heroja da se bori protiv mračnih sila, protiv sila zla, onda u „prolećnoj bajci“ Ostrovski pokazuje sukob „vrućih“ i „hladnih“ osećanja u duši snega. Maiden

Veza između narodne priče Snjegurica i drame Ostrovskog:

1. U “Snjeguljici” karakteristična karakteristika fantastičnog poteza, kao u narodnoj priči, je zavisnost izmišljenih situacija i slika o ideji koja je u osnovi bajke.

Ostrovsky, pokušavajući utjeloviti poetsku ideju, u potpunosti prenosi radnju u fantastični bajkoviti svijet koji je stvorio, u kraljevstvo Berendey. Štoviše, mješavina stvarnog i fantastičnog u prikazu života ne dovodi do odstupanja od stvarnosti u Snjeguljici. Duboka istina bajke organski je spojena sa specifičnim umjetničkim oblicima, u kojima je izražena glavna ideja bajke - ideja pobjede novih moralnih normi.

2. U bajci Ostrovskog, kao iu narodnoj, likovi su jasno suprotstavljeni: s jedne strane, Sneguročka i Mizgir, s druge, Kupava i Lel. U fantastičnom smislu, mraz i proljeće su suprotstavljeni. Za razliku od narodne priče, Ostrovski gradi sukob drame suprotstavljenim likovima, produbljujući ideju sukoba vrućine i hladnoće, a sukob prenosi u područje moralnih odnosa.

3. Ostaci ritualne magije, koji se poklapaju sa prirodom magijskih radnji u bajci, reprodukuju se u Ostrovskom "Snjeguljica", kao i u mnogim bajkama. Ako se u narodnoj priči krši stroga regulativa narodnog praznika, prestaje da se oseća magična strana radnji i reči, tada Ostrovski shvata rituale u svom njihovom značenju i, prenoseći svoje ideje u savremeni svet, ostavlja za sobom rituale. njihova prvobitna funkcija: uz pomoć magijskih radnji i riječi - čini utječu na sile prirode. Ostrovski ne koristi ritual kao pozadinu ili izvor citata, već ritualu daje nezavisno, akciono značenje. Štaviše, dramaturg podvrgava ritual složenoj umjetničkoj obradi i, ne narušavajući integritet rituala, uvodi ga u obred. tkivo djela, podređujući ga rješavanju aktuelnih pitanja, zadatku uspostavljanja ideala. Ova upotreba rituala razlikuje se od upotrebe rituala u narodnim pričama iu poznatim književnim pričama zasnovanim na folkloru (V. Shakespeare, A. Pushkin, N. Go-gol).

Rasplet u bajci A.N. Ostrovsky. Dramaturg modificira funkciju heroja-spasitelja, podređujući je zadatku djela: da prikaže trijumf istinitih i poraz lažnih moralnih normi. Mizgirov cilj nije da spase devojčicu, kao što je to obično slučaj u bajkama, već da spase sebe. Shvativši da je on krivac za smrt svoje voljene, Mizgir se baca u jezero. Desila se pravedna presuda. Ljubav koju su dali bogovi spalila je i spalila Snjeguljicu i uništila Mizgir.

Ispunivši novim sadržajem središnji motiv smrti Snjeguljice, pozajmljen iz narodne priče, Ostrovski je uspio iz bajke prenijeti ono životno afirmativno načelo koje je odredilo proljetni ton drame, povezan s oživljavanjem prirode i žarkih osećanja Berendejevih i izraženo je u stvaranju novog originalnog žanra - „prolećne bajke“.

Proljetna priča A.N. Ostrovskog je visoko cijenio A.I. Gončarov i I.S. Turgenjeva, međutim, mnogi odgovori savremenika bili su oštro negativni. Dramaturgu su zamjerali što se udaljio od društvenih pitanja i “progresivnih ideala”. Tako je zajedljivi kritičar V.P. Burenin se požalio na rastuću težinu A.N. Ostrovskog na lažne, "sablasne i besmislene" slike Snjeguljica, Lelje, Mizgireja. U velikom ruskom dramskom piscu kritika je željela prije svega vidjeti razotkrivača „mračnog kraljevstva“.

Nije iznenađujuće da je pozorišna predstava Snjeguljice moskovskog Malog teatra (11. maja 1873.) zapravo propala. Uprkos činjenici da su u predstavu bile uključene sve tri trupe: drama, opera i balet, a muziku za nju napisao je P.I. Čajkovski je, uprkos korištenju tehničkih čuda: pokretnih oblaka, električnog osvjetljenja, šikljastih fontana koje skrivaju nestanak Snjeguljice koja se „topi“ u otvoru, najviše kritikovao zbog predstave. Javnost, kao i kritičari, nije bila spremna za poetsku piruetu autora “Grunja” i “Dubina”. Tek početkom dvadesetog veka dramski plan A.N. Ostrovski je bio cijenjen. A.P. Lensky, koji je postavio Snjeguljicu u septembru 1900. godine u Moskvi, primijetio je: „Ostrovski bi imao više nego dovoljno mašte da svoju bajku ispuni do vrha domaćim đavolom. Ali on je, po svemu sudeći, namjerno sačuvao fantastične elemente, sačuvao kako ne bi zasjenio čar drugog, složenijeg elementa – poetskog.”

LISTA KORIŠTENE REFERENCE:

A. Afanasjev. Poetski pogledi Slovena na prirodu. M., 1994. T. I. P. 439

B. Rybakov. Paganizam starih Slovena. M., 2002. str. 382

Ruske narodne priče A.N. M., 1984

Ostrovsky. Sabrana djela. M., 1992.

DODATNI RESURSI:

Za pripremu ovog rada korišteni su materijali sa stranice http://www.coolsoch.ru/

Aleksandar Nikolajevič Ostrovski poznat je po svojim djelima, koja su postala sastavni dio života svake osobe. Zbog njegove pronicljivosti i veoma svetle, ali istovremeno sa primesama tragedije, dela su našla odjek u filmovima i u pozorištu. Svoje čuveno delo Snežana napisao je 1873. godine na osnovu zbirke bajki Aleksandra Afanasjeva. Posebno pisanje u stihovima i bez rime i elemenata baleta daju djelu određeni polet i originalnost.

Nakon objavljivanja djela na njegov rođendan, na njegovu godišnjicu, Petar Iljič Čajkovski je napisao muziku za buduću predstavu. Zahvaljujući harmoniji teksta i muzičkih linija, ovo djelo je postalo višeslojno i višestruko sa pričom o Snjeguljici i legendama sa obredima i pjesmama. Cijela ova fantastična i magična predstava oličenje je bajkovitih motiva sa svečanim motivima.

Radnja se razvija u kraljevstvu Berendey. Glavni sukob je želja da se voli i ne bude usamljen. Otac Frost to primjećuje i pokušava upozoriti majku Vesnu-Krasnu da Yarilo želi da otopi Snjeguljicu vrelim zracima zbog narušenih kanona celibata.

Život Snješke nije uvijek bio radostan i sretan. Našavši se u porodici seljaka Bobila, ne osjeća da im je draga. Za njih je ona mamac za uspješan brak. Lepa je i slatka, ali se oseća želja da bude voljena. Međutim, ona skreće pažnju na pastira Lela, koji svoje pesme daje svima u okolini. Kada se Mizgir pojavi na pragu, ona shvata da ne oseća ljubav prema njemu. Opijen je ljubavlju i u strasnom izlivu, pokušavajući da dokaže da je postigao svoj cilj, odvodi Snjeguljicu na planinu, gdje se ona topi pod zracima vrelog sunca. Sva osjećanja koja obuzimaju Mizgira tjeraju ga da se baci u jezero zbog gubitka ljubavi. Kao odgovor na to, Yarilo ne žali zbog smrti dvoje ljubavnika, već ih, naprotiv, kažnjava zbog neposlušnosti. Umjesto tugovanja, tjera sve da pjevaju veselu pjesmu, jer mu ova smrt ništa ne znači.

Svoje specifično mjesto u predstavi zauzimaju ptice koje govore. Oni pjevaju o uspostavljenom sistemu

Ova predstava je oličenje ljepote i magije, ali istovremeno postoji i tragedija koja se, uz pomoć dobrote u duši svakog čovjeka, prevazilazi. Pred nama se pojavljuju svi ljudski poroci, ali nedostaci blijede na pozadini ljubavi i željene sreće. Sada je duša Snješke slobodna i sretna. U posljednjim minutama života postala je voljena i cijenjena kao i majka i otac.

Opcija 2

A.N. Ostrovski je napisao dramu "Snjegurica" ​​zasnovanu na radnji bajke koju su izmislili ruski ljudi, stoga se u djelu opisuje slovenska božanstva kao što su Yarilo, Frost, Spring - Krasna i Leshy.

Djelo “Snjegurica” napisano je u poetskoj formi, ali bez rime, čime se uvelike razlikuje od ostalih djela Ostrovskog. Ima jedan ritam, što je omogućilo kombinovanje teksta sa muzikom.

Predstava prikazuje sve boje carstva prirode: oštre zime i vruća ljeta, cvjetanje i beživotnost biljaka. Autor opisuje portret prirode, ali i čovjeka. Djelo sadrži mnogo različitih epiteta i poređenja, koji pokazuju da je svaki prirodni fenomen sličan ljudskim osjećajima.

Djelo opisuje radnje koje se odvijaju u mitskom kraljevstvu Berendey. U njemu svaka osoba poštuje zakon časti i savjesti, boji se da ne naljuti bogove. Kralj, kojeg opisuje Ostrovski, brine za svoj narod, misli da stanovnici ne vide pravu prirodnu ljepotu, postali su tašti i zavidni.

Snjeguljica je usamljena, ali njena duša želi veliko i čista ljubav, od kojeg mora umrijeti. Djevojci se jako dopao pastir Lel, koji je svakoj djevojci u selu darovao svoje prelijepe pjesme, što je Snješkojku jako povrijedilo. Glavna junakinja predstave želi da bude voljena samo od nje.

Usvojitelji žele djevojku udati za bogatog mladoženju, ali Snješka ne gaji osjećaje prema mladiću. To čini nekoliko ljudi nesrećnim, a sama djevojka pati, jer ne zna šta je prava ljubav.

Snješka je zamolila svoju majku Vesnu da joj pruži priliku da se zaljubi. Na šta je dobila odgovor da će se djevojka zaljubiti u prvu osobu koju upozna, a ispostavilo se da je Mizgir. Mladić je bio zaljubljen i pokušava da pokaže svima da je postigao reciprocitet od nepokolebljive lepotice. Silom je vukao Snješku na planinu da dočeka zoru, a s prvim zracima sunca djevojka se istopila. Ovo pokazuje kako hladno, čak i ljubazno srce nije u stanju da sluša drugog.

Snješka je bila spremna dati život samo da bi osjetila ljubav. Mizgir, obećavši svojoj voljenoj da će zajedno izginuti kada dođe nevolja, bacio se u jezero hladne vode. Čovjekova duša je slobodna i nema straha kada je zaljubljena.

Analiza djela Snjegurica 3

Žanr djela pripada lirskoj bajci, koju je autor nazvao proljetnom bajkom, čiju osnovu zapleta pisac posuđuje iz narodnih legendi.

Radnja drame odvija se u kraljevstvu Berendeya, koje je izmislio pisac, u kojem živi glavni lik djela, Snjegurica, koju je autor predstavio u obliku mlade djevojke koja ima Mraz i Proljeće-crveno kao njeni roditelji. Kraljevstvo Berendey autor opisuje kao utopijsku državu u kojoj prevladavaju zakoni savjesti i časti, kao i obožavanje volje bogova.

Djevojka, koja je napustila kuću svog oca zbog preteranog starateljstva Moroza, živi u porodici Bobylikha i Bobyl, koji su željni da se uspješno ožene Snjeguljicom kako bi se obogatili. Međutim, djevojka sanja o snažnom i iskrenom osjećaju ljubavi, koji je van njene kontrole.

Susret sa mladim pastirom Lelom, koji je, za razliku od ostalih muških predstavnika, ravnodušan prema Snjeguljici, mijenja djevojku i ona nagovara majku da joj pruži priliku da uživa u prekrasnim trenucima ljubavi. Proleće-crvena popušta u zahtevu svoje ćerke, dajući joj priliku da doživi ljubav, ali majka i otac Mraz naslućuju nastup neminovne katastrofe, koja dolazi sa pojavom prvih zraka prolećnog sunca, koji su istopili srce Snjeguljica, koja je tek shvatila ljepotu i moć ljubavi, do svoje smrti. Voljeni Mizgir, koji se pokazao kao predmet prvog osjećaja djevojke, nesposoban da podnese njen gubitak, počini samoubistvo bacivši se u ribnjak, sanjajući o ponovnom susretu sa Snjeguljicom, koja se pretvorila u vodu.

Posebnost složene i višeznačne predstave je jedinstven ritam i melodičnost, koja stvara utisak rimovanog stiha, dok u tekstu dela nema rime. Osim toga, u predstavi se koriste brojni kolokvijalni izrazi pozajmljeni iz ruskih narodnih priča. osim toga, priča Predstava ima niz sporednih tema, uključujući slovenske legende, legende o plemenu Berendey, drevne rituale, igre i pjesme.

Kao sredstvo umjetničkog izražavanja, djelo koristi brojne emocionalne epitete i poređenja, naglašavajući blisku povezanost okolne prirode i čovjeka.

Centralna uloga u narativu je data dramatičnog sukoba, povezana sa suprotstavljenom silom ljubavi i hladnim srcem duše Snjeguljice, koja nastoji da se sakrije od jezive samoće u ljubavnoj vatri.

Semantičko opterećenje drame pokazuje međusobnu povezanost prirodnih i ljudskih pojava u vidu svjetlosti i tame, hladnoće i vrućine, koje, budući u vječitoj borbi i kontradiktornostima, ne postoje jedna bez druge, a potvrđuje i besmislenost života u odsustvo ljubavi.

Knjiga - esej-rezonovanje

Knjiga je izvor znanja. Ona prati osobu u svim fazama njenog razvoja. Roditelji uče svoju djecu da čitaju od malih nogu do starosti knjiga će ostati čovjekov najbolji prijatelj. Ali koliko je knjiga relevantna danas?

Karakteristike i slika Bazarova u eseju Turgenjevljevog romana Očevi i sinovi

Knjiga „Očevi i sinovi“ nastala je 1861. godine u vreme sukoba između plemića i siromašnih kmetova. Turgenjev je izrazio ovaj sukob u svom romanu. Glavni lik knjige je Jevgenij Bazarov.

Esej o izveštaju grada heroja Lenjingrada

Grad Lenjingrad, u kojem se dogodila revolucija 1917. godine, oduvijek je bio poseban za sovjetsku zemlju, a glavni zadatak Wehrmachta bio je da je zbriše s lica zemlje, potpuno istrijebivši civile.

Konflikt iz bajke

Sukob pripovetke zasniva se na sukobu i poetskom razvoju suprotstavljenih sila toplote i hladnoće. Početak sukoba je u svijetu elemenata, između Mraza i Proljeća, čije je spajanje neprirodno po svojoj prirodi. Hteo bih da ostavim Mraza do proleća, ali problem je u tome što "on i starac imaju ćerku Sneguročku."

U Frostu nema ljubavi ni prema svijetu žive prirode ni prema svijetu ljudi:

Kroz šatore, kroz jurte nomada,

Prema zimovanjima lovaca na krzno

Ući ću, lutati okolo, vještičarenje,

Klanjaće mi se do struka.

Arogancija svemoćnog tiranina, hladna, zastrašujuća moć čine Moroza zlim, demonskim za razliku od Yarile - ljubaznog i toplog božanstva Berendeja.

"Svjetlo i snaga,

Bog Yarilo

Crveno sunce je naše!

Nema ljepše osobe na svijetu.”

Berendeji pjevaju pjesmu dobrodošlice Yarili.

U umjetnikovim mislima hladnoća se personificira i poprima prijeteći izgled. Neljubazno, zlo je njegova suština. Što je Frost hladniji, to mu se više "sviđa":

Moj život nije loš. Berendey

Neće zaboraviti ovu zimu,

Bila je vesela; sunce je plesalo

Od hladnoće u zoru,

A uveče sam se probudio sa ušima punim ušiju.

Razmišljam da idem u šetnju, uzeću klub,

Pojasniću, noć ću učiniti srebrnijom,

Zato mi treba sloboda i prostor.

Svemogući gospodar zime, Frost proganja Zemlju Berendejeva čak i ljeti. Idući na sjever, on želi otići, i ostavlja ovdje, dio sebe. A sa sjevera, izdaleka, šalje guste oblake u zemlju Berendejeva da zakloni sunce od zemlje; on sije hladne kiše i magle da bi zatvorio svaku mogućnost plodova na zemlji.

Ljeto je vrijeme Yarile. Yarilo tjera Moroza iz zemlje Berendejeva. Ali Frost ne odustaje tako lako. On se povlači, ali uz borbu. I često otima komadić pobjede. Yarilo je Frostov zakleti neprijatelj. Vječni neprijatelj. A njemu - svo ogorčenje Frosta. Naročito u onim vremenima kada dođe, Jarila, vreme moći ovde, na zemlji Berejadejeva.

Zli Yarilo,

Užareni bog lijenih Berendeja,

Da bi im ugodio, zakleo se strašnom zakletvom

Uništi me gdje god me sretne. Utapa se, topi

Moje palate, kiosci, galerije,

fini rad nakita,

Detalji najmanjeg rezbarenja,

Plodovi rada i planova.

U borbi protiv Mraza, Yarila ima lukav plan: isprati proljeće, s ljepotom i ljubavlju. Osvojite i opustite Frost šarmom i ljubavlju. Ideja je uspjela. Ali roba Frost i njegova ljubav pretvorili su se u zlo i za Yarilu i za Berendejeve. Svoju ćerku iz proljeća, Snjeguljicu, ljepoticu u proljeće, hladnu u mrazu, ostavlja za ljeto u šumama zemlje Berendejeva. I ovo ovu nesretnu zemlju čini hladnijom. Snjeguljica ima petnaest godina. Petnaest godina ona živi tajno u šumama Berendejevih. Petnaest godina zaredom, Berendejevi su imali nesreću. Snjeguljica postaje nevoljni uzrok „svuda hladnih srca“, katastrofa i hladnoće za Berendejeve, jer je njeno rođenje prekršilo zakone prirode i života.

Za Moroza, Yarilo je „zao, užareni bog“, koji samo čeka da „svojim zrakom“ upali vatru ljubavi u srce Snješke devojke. Zato je Lel, čije pjesme sluša Snješka, mrzi Frost, jer ga „naskroz prodire žarko sunce“.

Sunce se poštovalo kao dobro, milosrdno božanstvo, a njegovo ime postalo je sinonim za sreću. Ovo objašnjava mitološku povezanost sunca sa sudbinom, u čijim je rukama ljudska sreća.

Yarilin bijes obećava loše stvari:

Hladni i suvi vetrovi,

Med rose neisplativo kvarenje,

Nepotpuno punjenje zrna,

Olujna berba - loša žetva,

I rani jesenji mrazevi

Teška je godina, a žitnice su oskudne.

Bog je gnojivo, predstavnik blagoslovljenog proljeća kod Slovena se zvao Yarilo, bio je prepoznat kao zaštitnik ljubavi i brakova:

Na Jarilin dan...

... Berendejevi će se okupiti;

...I onda neka se spoje

U jednom kriku, zdravo suncu

I svadbena svečana pjesma.

Nema žrtve koja bi bila prijatnija za Yarila.

Kiša i vedro vrijeme zavisili su od toga.

...naše ljeto,

Kratko, iz godine u godinu sve kraće

Sve je hladnije, a proleće sve hladnije, -

Maglovita, vlažna, sočna jesen,

Tužan.

Značenje Yarile je u potpunosti objašnjeno iz samog njegovog imena i sačuvanih legendi o njemu. Koren -yar kombinuje koncepte 1) prolećne svetlosti i toplote; 2) mlada, poletna, divlje uzbuđena snaga; 3) ljubavna strast i plodnost.

A sada vas molim da uđete u autobus: krećemo u rezidenciju Snježane.

Na putu ću vam reći zagonetke.

1. Leti u bijelom jatu i blista u letu.

2. Topi se kao hladna zvijezda na dlanu i u ustima. (snijeg)

3. Na prozorima su slike bijele paučine. (mraz)

4. Ako je mraz žestok, ako je snijeg prekrio stazu,

5. Ovo će dobro doći za velike i male... (filcane)

6. Sa metlom, u šeširu -

7. Direktor zimskog dvorišta. (snjegović)

8. Šta raste naopako? (sladenica)

9. Pomalo umjetnik - crta šare.

10. Pomalo pljačkaš - zgrabi te za nos.

11. Ponekad - ozbiljno, ponekad - veselo,

12. Ponekad je jako ljut i grize do suza. (smrzavanje)

13. Čelične noge trče duž ledene staze. (klizaljke)

14. Žena perad u crvenoj bundi došla je iz šume da prebroji kokoške. (lisica)

15. Lete nebom i tope se na nosu. (pahulje)

16. Skače kroz šumu naprijed-nazad,

17. Zavija, zuji i trese drveće. (snježna oluja)

Junakinja bajke sama i ona vjerni pomagači Oni će vas provesti po dvorištu i pozvati da posetite fantastičnu Kostromsku kulu Snežane. Pokazaće vam sve ono najzanimljivije... U Svetlici će se održati mala smešna lutkarska predstava o snežnoj lepotici, u Gornjoj sobi Snežana će pričati o svom životu i upoznati je sa misterioznim magičnim predmetima, a u u sledećoj prostoriji održaće se neverovatan susret sa slovenskim mitovima i legendama. U Sobi čuda očekuju vas izvanredni radovi kostromske dece, koji će vas nesumnjivo oduševiti svojom maštom i kreativnošću.

Ledena soba

Real Ledena soba je jedinstvena sala napravljena rukama uralskih majstora. Divićete se nevjerovatnoj ljepoti i umijeću majstora, a počastite se i ledenim pićima za djecu i odrasle. Djeca će probati magični koktel od Snegurochke. Želim vam ugodan odmor!

Nakon vile Snjeguljice, izletnička grupa će ići autobusom do Dramskog pozorišta A.N. Usput ću vam reći zašto se Kostroma smatra rodnim mjestom Snjeguljice. Kostroma se s pravom može smatrati rodnim mjestom Snjeguljice tri puta.

Prvo: u drevna Rus' Naši slovenski preci imali su običaj spaljivanja Kostrome. Kostroma je Kupalina sestra. Jednog dana, dok su bili još mali, otišli su u šumu da slušaju Mirininu pesmu, ali je ptica smrti odvukla Kostrominog brata u Podzemlje. Mnogo godina kasnije, već devojka Kostroma, šetajući uz reku, isplela je venac i stavila ga na glavu. Ali nalet vjetra ga je otkinuo i odnio u vodu, gdje ga je pokupio lijepi mladić koji je plovio pored njega u čamcu. Devojka i momak su se odmah zaljubili jedno u drugo i venčali. Ali nakon nekog vremena saznali su da su brat i sestra: ispostavilo se da je mladić Kupala. Od tuge su odlučili da se udave, ali su im se bogovi smilovali i prelijepi par pretvorili u cvijet, sada poznat kao Ivan da Marija.

Ova priča se ogleda u drevnom običaju spaljivanja Kostrome (otuda i naziv Kostroma - od "lomača", "lomača", prema jednoj verziji). Devojka umotana u belu odeću personifikovala je Kostromu i, praćena kolom, prošetala do reke, gde je na lomači spaljena figura od slame. Tako smo ispratili proljeće i dočekali ljeto. Nakon smrti, Kostroma je uskrsnula, što je simboliziralo plodnost. Vjeruje se da je bajka o Snjeguljici nastala upravo na osnovu ove tradicije spaljivanja Kostrome.

Drugo: ovo, naravno, poznata predstava A.N. Ostrovskog "Snjegurica", koju je napisao u Ščelikovu. Evo Snješke - lijepa djevojka, rođena od mraza i proljeća, doživljava ljubav: vole je, a ona se zaljubljuje. Ali bajka se ispostavi da je drama - Snjeguljica umire tokom proslave dana Jarila - boga Sunca.

Treće: snimanje filma "Snjegurica", koje se odigralo u Kostromi 1968. Zarad ove „prolećne bajke“ (kako je žanr filma definisao sam reditelj Pavel Kadočnikov), u Berendejevki je izgrađena posebna kuća, koja je kasnije ostala ovde, postajući omiljeno mesto za odmor modernih stanovnika Kostrome.

Tako je Kostroma postala punopravna domovina ovog magičnog lika. S vremenom se imidž Snjeguljice, naravno, promijenio. Danas je ona mlada vesela devojčica, unuka Deda Mraza, njegova verna pomoćnica, koja se igra sa decom na Novogodišnja jelka dok se Deda Mraz odmara sa puta.

Ali ova slika u našoj Kostromi danas nije tako istinita. Naša Snjegurica puna je briga tokom cijele godine: pomaže djeci iz sirotišta, učestvuje na Timurovom auto reliju, ide na otvaranja izložbi i sajmova i bori se za čistoću ruskog jezika. Sama Kostromska Snjegurica postala je organizator kampanje „Na putu dobra“ za socijalno ugroženu djecu grada Kostrome i regiona i planira, uz pomoć sponzorske podrške, ovu kampanju dovesti na sveruski nivo - da sva deca osećaju brigu i ljubav, i to ne samo na praznicima, već i tokom cele godine. U sklopu ove kampanje, Snegurochka i njeni asistenti organizuju izlete sa programima igara i poklonima za djecu. I ove godine, 1. septembra, pod pokroviteljstvom „Puta dobra“, djeca su školama uručila čestitke Snježane. Planirano je i da se tokom ljeta sve više djece vodi u zdravstvene kampove. Ovog ljeta 20 djece iz sirotišta u gradu Kostromi već se odmaralo u zdravstvenom kampu Druzhba, koji se nalazi u Velikom Ustjugu na imanju Djeda Mraza.

“Snjegurica” A.N. Ostrovsky

I tako smo u pozorištu Ostrovski. Sliku Snjeguljice prvi je stvorio veliki ruski dramatičar Aleksandar Nikolajevič Ostrovski. Aleksandar Nikolajevič Ostrovski rođen je 31. marta 1823. godine u Moskvi na Maloj Ordinki. Detinjstvo i deo mladosti proveo sam u centru Zamoskvorečja. Hvala za velika biblioteka Otac Ostrovski je rano upoznao rusku književnost i osetio sklonost ka pisanju. Sa Ostrovskim počinje rusko pozorište u njegovom modernom shvatanju: pisac je stvorio pozorišnu školu i holistički koncept glume u pozorištu.

Suština teatra Ostrovskog leži u odsustvu ekstremne situacije i suprotstavljanje glumčevom crijevu. Drame Aleksandra Nikolajeviča prikazuju obične situacije sa običnim ljudima, čije drame sežu u svakodnevni život i ljudsku psihologiju.

Poetska bajka "Snjegurica" ​​izdvaja se od niza drugih djela Ostrovskog. U drugim predstavama Ostrovski slika sumorne slike trgovačkog okruženja, kritikuje oštar moral i prikazuje svu tragediju usamljene duše prisiljene da postoji u uslovima „mračnog kraljevstva“.

Djelo “Snjegurica” je nevjerovatna bajka koja prikazuje ljepotu okolnog svijeta, ljubavi, prirode i mladosti. Djelo je zasnovano na narodnim pričama, pjesmama, predanjima i legendama. Ostrovski je samo kombinovao bajke, legende i pesme zajedno i dao narodnoj umetnosti veoma jedinstven ukus. U “Snjeguljici” glavno mjesto zauzimaju ljudski odnosi. Na prvi pogled, radnja izgleda apsolutno fantastično. Ali onda se ispostavi da su u ovoj fantazmagoriji vidljivi živi ljudski likovi.

Tu je naša ekskurzija završila. Nadam se da ste se danas dobro proveli i naučili puno novih stvari. Zauzvrat, bilo mi je zadovoljstvo raditi s vama. Hvala vam na pažnji.

Povratak