Gore od svih tuga. Aforizmi i krilatice Gribojedova

C. Ljubav i gnev Koncepti kao što su predodređenje (IV. B), stvaranje (IV. C), opšte otkrivenje (I. B), istorijsko prisustvo (IV. D) i proviđenje (IV. E) opisuju sa različitih tačaka gledišta Bog kao Onaj koji gradi odnose sa ljudima i čija je suština ljubav (1. Jovanova 4,8). Upravo

Ljutnja, ljubav i oprost

Gnjev, ljubav i oproštenje Može li se za sliku Boga i prirodu Njegovog odnosa prema čovjeku, prikazanu u Kolibi, reći da su biblijski i teološki ispravni? Trebamo li se složiti sa ovim idejama? Neki čitaoci tvrde da je ovaj roman

Ljutnja - Ljubav

Ljutnja – Ljubav Ljutnja je energija koja teče prema van. Njegovo oslobađanje može se lako uočiti gledajući kako se razvijaju svađe, posebno među muškarcima. Na primjer, dva momka u baru pričaju o fudbalu. Jedan kaže da su San Francisco 49ers najbolji tim na svijetu, i

Iz komedije "Teško od pameti" (1824.) A. S. Griboedova(1795-1829). Riječi sobarice Lise (čin 1, pojava 2):

Ah, daleko od gospodara;

Svaki čas spremaju sebi nevolje,

Prođi nas više od svih tuga

I gospodski gnev, i gospodska ljubav.

Svijet pripada jakima

vidi S desne strane jakog

Miran suživot

Iz izvještaja Komesara za vanjske poslove Sovjetska vlada Georgij Vasiljevič Čičerin(1872-1936) na sastanku Sveruskog centralnog izvršnog komiteta (1920): „Naš slogan je mirna koegzistencija s drugim vladama, kakve god one bile.

U obliku „mirne kohabitacije“ ovaj izraz je upotrijebio V. I. Lenjin u svom „Odgovoru na pitanja berlinskog dopisnika Amer. novinska agencija"Univerzalni servis" Karla Vieganda (1920).

Obično služi za definisanje lojalnog, ravnopravnog odnosa sa nekim, bez prijateljstva, ali i bez neprijateljstva (šaljivo ironično).

Svjetska tuga

sa njemačkog: Weltschmerz.

Iz nedovršenog djela “Selina, ili o besmrtnosti” (objavljeno 1827.) njemačkog satiričara Jean Paul(pseudonim I.-P. Richtera, 1763-1825), koji je ovaj izraz koristio kada je govorio o „bezbrojnim mukama ljudi“.

Kako je pisao ruski pesnik i prevodilac Petr Isaevich Weinberg(1830-1908) u svom članku “Poezija svjetske tuge” (1895), svjetska tuga je “tuga zbog nesavršenosti svijeta, zbog nereda u njemu i zbog patnje čovječanstva”.

Izraz je postao posebno popularan nakon objavljivanja članka „Sa izložbe slika 1831. Njemački pjesnik Hajnrih Hajne, koji je, govoreći o slici umetnika Delaroša „Oliver Kromvel kod tela Karla I“, napisao: „Koju je ogromnu svetsku tugu majstor izrazio u nekoliko crta!“

Zaigrano ironično: o nečijem sumornom izgledu, loše raspoloženje, malodušnost itd.

Gospodin X

Umetničko ime glavnog lika u opereti Imrea Kalmana “Princeza cirkusa” (1926). Libreto Julius Brummer I Arnold Grunwald.

Zaigrano i ironično: o nekom nepoznatom ili o nekome ko želi da zadrži svoju anonimnost.

Mitrofanushka

Glavni lik komedija "Malinjak" (1783.) Denis Ivanovič Fonvizin(1745-1792) - razmaženi sin zemljoposjednika, lijen i neuk. Zajednička imenica za mlade ove vrste.

Medo, Medo, gde ti je osmeh?

Iz pesme „Mishka” (1947), reči i muzika (aranžman V. Nechaev) za koju je pesnik napisao Georgije Aleksandrovič Titov (1919-1989):

Medo, Medo, gde ti je osmeh,

Puni entuzijazma i vatre?

Najsmješnija greška -

Da me ostavljaš.

Razigran i ironičan: poziv da se razveselimo, otresemo tuge, osmehnemo se.

Tužan sam... jer se zabavljaš

Iz pjesme "Zašto" (1840.) M. Yu. Lermontova (1814-1841):

Tužan sam jer te volim

I znam: tvoja rascvjetana mladost

Podmukli progon neće poštedjeti glasine.

Za svaki vedar dan ili slatki trenutak

Platićete sudbinu suzama i melanholijom.

Tužan sam... jer se zabavljaš.

Koristi se alegorijski kao odgovor sagovorniku koji ne razumije ozbiljnost situacije oko sebe (težinu vlastitog prekršaja, krivice, itd.) i još uvijek je ružičasto raspoložen.

Tvoj dar mi nije drag, / Tvoja ljubav je draga

Od ruskog narodna pjesma"Na trotoarskoj ulici":

Tvoj poklon mi nije drag, -

draga tvoja ljubavi,

Ne želim da nosim prsten

Želim da volim svog prijatelja takvog.

Značenje izraza: nije važna cijena i sofisticiranost poklona, ​​već osjećaji koje on želi izraziti.

Nije mi smiješno kad je slikar bezvrijedan / Zaprlja mi se Raphaelova Madona

Iz tragedije "Mocart i Salijeri" (1830.) A. S. Puškina (1799- 1837):

Nije mi smiješno kada je slikar bezvrijedan

Raphaelova Madona se zaprlja za mene,

Nije mi smiješno kada je glupan preziran

Aligijerija je obeščastila parodija

Alegorijski: o neprofesionalizmu, nemarno obavljenom poslu.

Nisam imao vremena da pišem kraće

Iz knjige francuskog naučnika, filozofa i pisca „Pisma provincijalcu ili Pisma Luja Montalta prijatelju u provinciji i ocima jezuita o moralu i politici jezuita“ (1657.) Blaise Pascal(1623-1662). Na kraju 16. slova ove knjige napisao je: “Ovo pismo je ispalo duže samo zato što nisam imao vremena da ga napišem kraće.”

Drugi čuveni prevod: "Nisam imao vremena da napišem kraće pismo."

Značenje izraza: da biste sastavili kratak, logičan i smislen tekst (i, shodno tome, razmislili o njemu) potrebno vam je mnogo više vremena nego da jednostavno zabilježite na papir sve misli koje vam jednom ili drugom prilikom padnu na pamet. U potonjem slučaju, opširnost je neizbježna.

Osveta je moja i ja ću uzvratiti

Od Biblija(crkvenoslovenski tekst). Prevod: Osveta je na meni, i ona će doći od mene (što znači: osveta nije za ljudski sud).

Nalazi se u Starom zavetu (Peta knjiga Mojsijeva) i Novom zavetu (Poslanica apostola Pavla Rimljanima, poglavlje 12, čl. 19): „Ne osvećujte se, ljubljeni, nego ustupite mesto gnevu Božijem. Jer pisano je: Moja je osveta, ja ću uzvratiti, govori Gospod.

L.N. Tolstoj je koristio ovaj tekst kao epigraf romanu Ana Karenjina.

Imaginarni pacijent

sa francuskog: Le malade imaginaire.

Ruski prijevod naslova komedije (1673.) francuski dramaturg Jean Baptiste Moliere(pseudonim Jean Baptiste Poquelin, 1622-1673).

Zaigrano i ironično: o zdravoj osobi koja se zbog nekih svojih okolnosti pretvara da je bolesna.

Od parole „Dolje deset ministara kapitalista!“, koja se pojavila (14. juna 1917.) u boljševičkom listu Pravda, a 18. juna, pod tim sloganom, odvijala se velika demonstracija protiv Privremene vlade, koju su predvodile pristalice V.I. Lenjin.

Ironično: o ministrima i zvaničnicima koji su došli u vladu veliki posao, a nakon završene karijere u vladi, odlaze na dobro plaćene pozicije u bankama i velikim kompanijama, u čijem stvaranju i prosperitetu su nekada imali ruku.

sa njemačkog: Minister fallen wie Butterbrote: gewonlich auf die gute Seite.

Bukvalno: Ministri padaju kao sendviči: obično na dobroj strani(odnosno, stranom sa puterom nadole).

Riječi njemačkog kritičara i demokratskog publiciste Carla Ludwig Berne(1786-1837), vođa spisateljskog udruženja “Mlada Njemačka”, koje je ideološki pripremalo njemačku revoluciju 1848.

Očigledno, K. L. Berne je parafrazirao staru jevrejsku poslovicu: „Sendvič uvek pada sa puterom stranom nadole.”

Ironično: o ministrima, glavnim funkcionerima smijenjenim zbog jednog ili drugog grijeha protiv zakona ili morala.

Iz tragedije "Don Karlos, infante od Španije" (1787.) Johann Friedrich Schiller(1759-1805). Ovim riječima Dominga, kraljevog ispovjednika, počinje ova predstava. Radi se o o Don Carlosovom boravku u palati za uživanje španskog kralja Filipa II u Aranhuezu kod Madrida. U Rusiji do početka 20. veka. "Aranhuez" se obično izgovarao "Aran-juez". Shodno tome, citirana je Šilerova fraza.

Alegorijski: dobro, bezbrižno vrijeme je prošlo, vrijeme za zabavu i razonodu.

Prošli danišarm,

Zašto si ponovo ustao?

Ko je probudio sećanje

A tihi snovi?

Ovi redovi su postali nadaleko poznati zbog činjenice da su ih uglazbili A. Pleshcheev (1832), P. Bulakhov (1846) i Y. Capri (1879) i tako su postali riječi popularne romanse.

Alegorijski: o srećnom, bezbrižnom vremenu života.

Iz komedije "Teško od pameti" (1824.) A. S. Griboedova(1795-1829). Riječi sobarice Lise (čin 1, pojava 2):

Ah, daleko od gospodara;

Svaki čas spremaju sebi nevolje,

Prođi nas više od svih tuga

I gospodski gnev, i gospodska ljubav.

vidi S desne strane jakog

Iz izvještaja Komesara za vanjske poslove sovjetske vlade Georgij Vasiljevič Čičerin(1872-1936) na sastanku Sveruskog centralnog izvršnog komiteta (1920): „Naš slogan je mirna koegzistencija s drugim vladama, kakve god one bile.

U obliku „mirne kohabitacije“ ovaj izraz je upotrijebio V. I. Lenjin u svom „Odgovoru na pitanja berlinskog dopisnika Amer. informativna agencija "Universal Service" Karla Wieganda (1920).

Obično služi za definisanje lojalnog, ravnopravnog odnosa sa nekim, bez prijateljstva, ali i bez neprijateljstva (šaljivo ironično).

sa njemačkog: Weltschmerz.

Iz nedovršenog djela “Selina, ili o besmrtnosti” (objavljeno 1827.) njemačkog satiričara Jean Paul(pseudonim I.-P. Richtera, 1763-1825), koji je ovaj izraz koristio kada je govorio o „bezbrojnim mukama ljudi“.

Kako je pisao ruski pesnik i prevodilac Petr Isaevich Weinberg(1830-1908) u svom članku “Poezija svjetske tuge” (1895), svjetska tuga je “tuga zbog nesavršenosti svijeta, zbog nereda u njemu i zbog patnje čovječanstva”.

Izraz je postao posebno popularan nakon objavljivanja članka „Sa izložbe slika 1831. Njemački pjesnik Hajnrih Hajne, koji je, govoreći o slici umetnika Delaroša „Oliver Kromvel kod tela Karla I“, napisao: „Koju je ogromnu svetsku tugu majstor izrazio u nekoliko crta!“

Zaigrano ironično: o nečijem tmurnom izgledu, lošem raspoloženju, malodušnosti itd.

Umetničko ime glavnog lika u opereti Imrea Kalmana “Princeza cirkusa” (1926). Libreto Julius Brummer I Arnold Grunwald.

Zaigrano i ironično: o nekom nepoznatom ili o nekome ko želi da zadrži svoju anonimnost.

„I dim otadžbine je sladak i prijatan nama!“ – izbor citata, aforizama i popularnih izraza iz komedije u stihovima Aleksandra Griboedova „Jao od pameti“.

“Jao od pameti” Aleksandra Griboedova je izvanredno djelo ruske književnosti, koje je bukvalno odmah nakon nastanka rastavljeno na citate. Najviše apt izrazi postali su krilati i koriste se kao izreke i aforizmi. Koristimo ih svaki dan, čujemo ih sa TV ekrana i ne sjećamo se uvijek da je autor ovih popularnih izraza pjesnik Aleksandar Griboedov. Pretpostavljamo da je to po broju aforizama i izreka iz kojih su „proistekle“. književno djelo, “Teško od pameti” je apsolutni prvak ne samo ruske, već i svjetske književnosti. I to uprkos činjenici da je “Jao od pameti” vrlo malo djelo. Dakle, riječ Aleksandra Griboedova:

Portret Aleksandra Gribojedova, umjetnika Ivana Kramskoga, 1875, naslikan iz litografije

Izjave se citiraju po redosljedu pojavljivanja u tekstu komedije “Jao od pameti”.

"Teško od pameti" čin I

1. „...Pređi nas dalje od svih tuga

I gospodski gnev, i gospodska ljubav.” (Lisa, fenomen 2)

2. “Sretni sati Oni ne gledaju.” (Sofija, fenomen 3)

3. „I sav Kuznjecki most, i vječni Francuzi,

Rušitelji džepova i srca!

Kada će nas Stvoritelj izbaviti

Iz njihovih šešira! caps! i štikle! i igle!

I prodavnice knjiga i keksa!” (Famusov, fenomen 4)

4. „Nije potreban nijedan drugi model,

Kad ti je očev primjer u očima.” (Famusov, fenomen 4)

5. “Blago onome ko vjeruje, on ima toplinu u svijetu!” (Chatsky, fenomen 6)

6. "Gdje je bolje?" (Sofija) “Gdje nismo.” (Chatsky, fenomen 6)

7. „Hoćeš li se umoriti od života sa njima i kod kojih nećeš naći mrlje?

Kada lutaš, vraćaš se kući,

A dim otadžbine je sladak i prijatan nama!” (Chatsky, fenomen 6)

8. „Međutim, on će dostići poznate stepene,

Uostalom, danas vole glupe.” (Chatsky, fenomen 6)

"Teško od pameti" Akt II - idiomi, aforizmi, citati:

9. “Bilo bi mi drago da služim, ali biti serviran je bolesno.” (Chatsky, fenomen 2)

10. “Legenda je svježa, ali teško je povjerovati.” (Chatsky, fenomen 2)

11. „Je li ovo ista stvar? uzmi malo hljeba i soli:

Ko želi da dođe kod nas je dobrodošao;

Otvorena su vrata za pozvane i nepozvane,

Posebno od stranih;

Bila poštena osoba ili ne,

Nama je svejedno, večera je spremna za sve.” (Famusov o Moskovljanima, fenomen 6)

12. “Kuće su nove, ali predrasude stare.

Radujte se, neće vas uništiti

Ni njihove godine, ni moda, ni požari.” (Chatsky o Moskvi, fenomen 5)

13. “Ko su sudije?” (Chatsky, fenomen 5)

14. „Gdje su, pokaži nam otadžbine,

Koje da uzmemo za modele?

Nisu li to oni koji su bogati pljačkom?

Zaštitu od suda našli su u prijateljima, u srodstvu,

Veličanstvene građevinske odaje,

Gdje se upuštaju u gozbe i ekstravaganciju...” (Chatsky, fenomen 5)

15. „A kome u Moskvi nisu začepila usta

Ručak, večera i ples? (Chatsky, fenomen 5)

16. "...zli jezici su gori od pištolja!" (Molchalin, fenomen 11)

"Teško od pameti" Akt II I- krilatice, aforizmi, citati:

17. „Čudna sam, ali ko nije?

Onaj koji je kao sve budale...” (Chatsky, fenomen 1)

18. „Činove daju ljudi,

I ljudi mogu biti prevareni.” (Chatsky, fenomen 3)

19. "Devojke su zle čitav vek, Bog će joj oprostiti." (Princeza, fenomen 8)

20. „Ah, Francuska! Nema bolje regije na svijetu! -

Dvije princeze, sestre, odlučile su, ponavljajući

Lekcija koju su im učili od djetinjstva.

Gdje ići od princeza! -

Poslala sam želje

Skromno, a opet naglas,

Neka Gospod uništi ovog nečistog duha

Prazna, ropska, slepa imitacija...” (Chatsky, fenomen 22)

"Teško od pameti" čin I V- krilatice, aforizmi, citati:

21. “Oh! ako je neko prodro u ljude:

Šta je gore kod njih? duša ili jezik? (Chatsky, fenomen 10)