Prevod Grigorija Petnikova
Živjeli su djed i žena. Bili su tako siromašni - nije se imalo šta jesti, šta se kuvalo. Pa kaže žena dedi:
“Dede, uzmi sjekiru, idi u šumu, posjeci hrast, odnesi ga na pijacu, prodaj i kupi meru brašna.” Hajde da ispečemo hleb.
Spremio se djed, otišao u šumu i počeo sjeći hrast. Mačka zlatno čelo, zlatno uvo, srebrno uvo, zlatna dlaka, srebrna dlaka, zlatna šapa, srebrna šapa skoči sa hrasta.
- Deda, deda, šta hoćeš?
„Pa, maco moja, golubice moja, poslala me stara da posječem hrast, odnesem ga na pijacu, prodam i kupim mjeru brašna za kruh.
- Idi kući, deda: imaćeš brašna!
Djed je stigao kući, i gle, kanta mu je bila puna brašna! Žena je ispekla hleb, sama ga jela, nahranila dedu i rekla mu:
“Ne bi škodilo da sada skuvam fug.” Ali ovdje je problem: nema soli. Dedo, uzmi sjekiru, idi u šumu, kucni u hrast, možda iskoči zlatan mačak: traži od njega soli.
- Deda, deda, šta hoćeš?
- Da, maco moja, golubice moja: hleba ima, a soli nema!
- Idi kući, dedo: imaćeš i ti soli! Djed je stigao kući, i gle, imao je cijelu kadu soli!
Žena je napravila fug, sama je pojela, nahranila dedu i rekla mu:
“Ne bi škodilo da sada probaš malo kupusa.” Melji, dedo, sekire, idi u šumu, kucni u hrast, možda iskoči mačak zlatan: pitaj ga za kupus.
Naoštrio djed sjekiru, otišao u šumu, pokucao na hrast... Mačka iskočila - čelo zlatno, uvo zlatno, uvo srebrno, kosa zlatna, srebrna kosa, zlatna šapa, srebrna šapa.
- Deda, deda, šta hoćeš?
- Da, maco moja, golubice moja: ima hleba, ima soli, nema kupusa!
- Idi kući, dedo: biće ti kupusa! Djed je došao kući i imao je punu bure kupusa. Baba kaže:
- Oh, kako je dobro! Sad da imamo još malo salse... Ti i ja bismo skuhali čorbu od kupusa i začinili je salsom. Ne budi lijen, dedo, uzmi sjekiru, idi u šumu, kucni u hrast, možda iskoči mačak zlatni: pitaj ga za salsu.
Djed uze sjekiru, ode u šumu, pokuca na hrast... Iskoči mačak - zlatno čelo, zlatno uvo, srebrno uvo, zlatna kosa, srebrna kosa, zlatna šapa, srebrna šapa.
- Deda, deda, šta hoćeš?
- Da, maco moja, draga moja: žena traži još soli za kupus.
- Dobro, dedo, idi kući: biće masti! Dođe deda kući, a ima celu kocku masti!2 Deda je srećan, a žena srećna. Počeli su da žive bez muke, pričajući deci bajke.
A sada žive, žvaču hljeb, žderu čorbu od kupusa.
1 Zatimrka - supa od grudvica brašna.
2 kubemleta - drvena bačva.
Živjeli su djed i žena. Bili su tako siromašni, tako siromašni da nisu imali šta da jedu ili kuvaju.
Pa kaže žena dedi:
Dedo, uzmi sjekiru, idi u šumu, posjeci hrast, odnesi na pijacu, prodaj i kupi meru brašna. Hajde da ispečemo hleb.
Spremio se djed, otišao u šumu i počeo sjeći hrast. Mačka je skočila sa hrasta - zlatno čelo, zlatno uho, srebrno uvo, zlatna kosa, srebrna dlaka, zlatna šapa, srebrna šapa.
Deda, deda, šta hoćeš?
E, maco moja, golubice moja, stara me poslala da posječem hrast, da ga odnesem na pijacu, prodam i kupim mjeru brašna za kruh.
Idi kući, deda: imaćeš brašna! Djed je stigao kući, i gle, kanta mu je bila puna brašna!
Žena je ispekla hleb, sama ga jela, nahranila dedu i rekla mu:
Ne bi škodilo da sada zavarite fugu. Ali ovdje je problem: nema soli. Dedo, uzmi sjekiru, idi u šumu, kucni u hrast, možda iskoči mačka zlatnog čela: traži od njega soli.
Deda, deda, šta hoćeš?
Pa, maco moja, draga moja: hleba ima, soli nema!
Idi kuci, dedo: imaces i ti soli! Djed je stigao kući, a gle, imao je cijelu kadu soli!
Žena je napravila fug, sama je pojela, nahranila dedu i rekla mu:
Ne bi škodilo da sada probate malo kupusa. Melji, deda, sekire, idi u šumu, kucni u hrast, možda će mačka iskočiti - čelo zlatno: pitaj ga za kupus.
Djed naoštrio sjekiru, otišao u šumu, kucnuo u hrast... Mačka iskočila - zlatno čelo, zlatno uvo, srebrno uvo, zlatna kosa, srebrna kosa, zlatna šapa, srebrna šapa.
Deda, deda, šta hoćeš?
Da, maco moja, draga moja: hleba ima, soli ima, kupusa nema!
Idi kući, dedo: biće ti kupusa! Došao sam kući, a on je imao bure kupusa. Baba kaže:
Ay, kako dobro! Da imamo sad još malo salse... Ti i ja bismo skuhali čorbu od kupusa i začinili je salsom. Ne budi lijen, deda, uzmi sjekiru, idi u šumu, kucni u hrast, možda iskoči mačak sa zlatnim čelom: zamoli ga za salsu.
Djed je uzeo sjekiru, otišao u šumu, pokucao na hrast... Mačka iskočila - zlatno čelo, zlatno uvo, srebrno uvo, zlatna kosa, srebrna kosa, zlatna šapa, srebrna šapa.
Deda, deda, šta hoćeš?
Pa, mačkice moje, dušo moja: žena traži još soli za kupus.
Dobro, dedo, idi kući: biće masti!
Dođe djed kući, a ima cijelu kocku masti!
Srećan deda, srećna žena. Počeli su da žive bez muke, pričajući deci bajke.
A sada žive, žvaču hljeb, žderu čorbu od kupusa. Evo jedne bajke za tebe, a za mene gomilu peciva.
Živjeli su djed i žena. Bili su tako siromašni, tako siromašni da nisu imali šta da jedu ili kuvaju.
Pa kaže žena dedi:
Dedo, uzmi sjekiru, idi u šumu, posjeci hrast, odnesi na pijacu, prodaj i kupi meru brašna. Hajde da ispečemo hleb.
Spremio se djed, otišao u šumu i počeo sjeći hrast. Mačka je skočila sa hrasta - zlatno čelo, zlatno uho, srebrno uvo, zlatna kosa, srebrna dlaka, zlatna šapa, srebrna šapa.
Deda, deda, šta hoćeš?
E, maco moja, golubice moja, stara me poslala da posječem hrast, da ga odnesem na pijacu, prodam i kupim mjeru brašna za kruh.
Idi kući, deda: imaćeš brašna! Djed je stigao kući, i gle, kanta mu je bila puna brašna!
Žena je ispekla hleb, sama ga jela, nahranila dedu i rekla mu:
Ne bi škodilo da sada zavarite fugu. Ali ovdje je problem: nema soli. Dedo, uzmi sjekiru, idi u šumu, kucni u hrast, možda iskoči mačka zlatnog čela: traži od njega soli.
Deda, deda, šta hoćeš?
Pa, maco moja, draga moja: hleba ima, soli nema!
Idi kuci, dedo: imaces i ti soli! Djed je stigao kući, a gle, imao je cijelu kadu soli!
Žena je napravila fug, sama je pojela, nahranila dedu i rekla mu:
Ne bi škodilo da sada probate malo kupusa. Melji, deda, sekire, idi u šumu, kucni u hrast, možda će mačka iskočiti - čelo zlatno: pitaj ga za kupus.
Djed naoštrio sjekiru, otišao u šumu, pokucao na hrast... Mačka iskočila - zlatno čelo, zlatno uvo, srebrno uvo, zlatna kosa, srebrna kosa, zlatna šapa, srebrna šapa.
Deda, deda, šta hoćeš?
Da, maco moja, draga moja: hleba ima, soli ima, kupusa nema!
Idi kući, dedo: biće ti kupusa! Došao sam kući, a on je imao bure kupusa. Baba kaže:
Ay, kako dobro! Sad da imamo još malo salse... Ti i ja bismo skuhali čorbu od kupusa i začinili je salsom. Ne budi lijen, deda, uzmi sjekiru, idi u šumu, kucni u hrast, možda iskoči mačak sa zlatnim čelom: zamoli ga za salsu.
Djed uze sjekiru, ode u šumu, pokuca na hrast... Mačka iskoči - čelo zlatno, uvo zlatno, uvo srebrno, kosa zlatna, srebrna kosa, zlatna šapa, srebrna šapa.
Deda, deda, šta hoćeš?
Pa, mačkice moje, dušo moja: žena traži još soli za kupus.
Dobro, dedo, idi kući: biće masti!
Dođe djed kući, a ima cijelu kocku masti!
Srećan deda, srećna žena. Počeli su da žive bez muke, pričajući deci bajke.
A sada žive, žvaču hljeb, žderu čorbu od kupusa. Evo jedne bajke za tebe, a za mene gomilu peciva.
Beloruska bajka
Mačka ima zlatno čelo. Beloruska bajka
Živjeli su djed i žena. Bili su tako siromašni, tako siromašni da nisu imali šta da jedu ili kuvaju.
Pa kaže žena dedi:
“Dede, uzmi sjekiru, idi u šumu, posjeci hrast, odnesi ga na pijacu, prodaj i kupi meru brašna.” Hajde da ispečemo hleb.
Djed se spremio, otišao u šumu i počeo sjeći hrast. Mačka je skočila sa hrasta - zlatno čelo, zlatno uho, srebrno uvo, zlatna kosa, srebrna dlaka, zlatna šapa, srebrna šapa.
- Deda, deda, šta hoćeš?
„Pa, maco moja, golubice moja, poslala me starica da posječem hrast, da ga odnesem na pijacu, prodam i kupim mjeru brašna za kruh.
- Idi kući, deda: imaćeš brašna! Djed je stigao kući, i gle, kanta mu je bila puna brašna!
Žena je ispekla hleb, sama ga jela, nahranila dedu i rekla mu:
“Ne bi škodilo da sada skuvam fug.” Ali ovdje je problem: nema soli. Dedo, uzmi sjekiru, idi u šumu, kucni u hrast, možda iskoči mačka zlatnog čela: traži od njega soli.
- Deda, deda, šta hoćeš?
- Da, maco moja, golubice moja: hleba ima, a soli nema!
- Idi kući, dedo: imaćeš i ti soli! Djed je stigao kući, i gle, imao je cijelu kadu soli!
Žena je napravila fug, sama je pojela, nahranila dedu i rekla mu:
“Ne bi škodilo da sada probaš malo kupusa.” Melji, deda, sekire, idi u šumu, kucni u hrast, možda će mačka iskočiti - čelo zlatno: pitaj ga za kupus.
Djed naoštrio sjekiru, otišao u šumu, pokucao na hrast... Mačka iskočila - zlatno čelo, zlatno uvo, srebrno uvo, zlatna kosa, srebrna kosa, zlatna šapa, srebrna šapa.
- Deda, deda, šta hoćeš?
- Da, maco moja, golubice moja: ima hleba, ima soli, nema kupusa!
-Idi kući, dedo: biće ti kupusa! Došao sam kući, a on je imao bure kupusa. Baba kaže:
- Oh, kako je dobro! Sad da imamo još malo salse... Ti i ja bismo skuhali čorbu od kupusa i začinili je salsom. Ne budi lijen, dedo, uzmi sjekiru, idi u šumu, kucni u hrast, možda iskoči mačak sa zlatnim čelom: pitaj ga za salsu.
Djed uze sjekiru, ode u šumu, pokuca na hrast... Mačka iskoči - čelo zlatno, uvo zlatno, uvo srebrno, kosa zlatna, srebrna kosa, zlatna šapa, srebrna šapa.
- Deda, deda, šta hoćeš?
- Da, maco moja, draga moja: žena traži još soli za kupus.
- Dobro, dedo, idi kući: biće masti!
Dođe djed kući, a ima cijelu kocku masti!
Srećan deda, srećna žena. Počeli su da žive bez muke, pričajući deci bajke.
A sada žive, žvaču hljeb, žderu čorbu od kupusa. Evo jedne bajke za tebe, a za mene gomilu peciva.
Plan časa za 2. razred
Predmet:
Predmet: Mađarski narodna priča"Dva mala medveda"
Cilj:
edukativni: formiranje predstava učenika o žanru bajke (početak i kraj bajke, bajkoviti junaci).
razvojno: razvoj govora i vokabulara učenika kroz uvođenje novih riječi; vještina dugog slušanja; sposobnost da se odgovori na pitanja o reprodukciji događaja u tekstu.
edukativni: negovanje želje za posvećenošću dobra djela i biznis.
Oprema: ilustracije
Tokom nastave
1. Razgovor sa razredom.Koje životinje se nalaze u bajkama?
Koje se životinje spominju kada kažu:
nespretan kao...
sporo kao...
kukavički kao...
lukav kao...
2. Prepričavanje bajke “Mačka ima zlatno čelo”
3. Saopštavanje teme časa i postavljanje obrazovnih ciljeva.
Danas ćemo nastaviti naše upoznavanje sa usmenim narodna umjetnost, krenimo na putovanje u tajanstveno i prelijepi svijet bajke
Pogledaj tablu. Hajde da pročitamo pesmu koja je tamo napisana.
Pronađite se u čudesnoj bajci
Svi to žele, verujte mi.
Otvorite se u knjizi bajki
Možda vilinska vrata
SZO čita bajke,
Često ide tamo
O svima bajkoviti junaci
Tamo će sve saznati.
A. Okhmatova
4. Priprema za primarnu percepciju"Lisica i ždral."
1) Oblik pripreme: uvodno izlaganje na ovu temu.
Recite mi, u svom životu ste često čuli riječ „pohlepa“. Šta to znači?
Koju boju možete koristiti za predstavljanje pohlepe?
Sada slušajte pjesmu.
Pohlepan! Ruke gore!
Pohlepni pohlepni ljudi!
Bez ruku...
Odjednom više nije bilo pohlepnih ljudi,
Kao da se to nikada nije dogodilo.
Pa, barem nije dovoljno!
Dva ili tri komada!
Ruke gore,
Pohlepne devojke
Pohlepni momci...
Bar podignite prste!
Koliko je pohlepnih?
Trebao bi znati!
Pet? Dvadeset pet?
Koliko pohlepnih
Pogledaj pažljivo.
Ima li pohlepnih ljudi?
Nevjerovatno.
E. Moshkovskaya
Ljudi, da li se pohlepna osoba može nazvati štedljivom?
Zašto je super ako u razredu nema pohlepne djece?
Ima li pohlepnih životinja u bajkama?
2) Rad sa vokabularom:
Bravo, sada ćemo se upoznati sa još jednom bajkom, ali prvo, pogledajmo nove riječi, pogledajmo ploču.
Više – jači, veći.
Varati - lukavi lažov.
Prijekorno - osuđujuće, prijekorno.
5. Primarna percepcija i verifikacija primarne percepcije.
1) Način organizacije: izražajno čitanje od strane nastavnika.
2) Pitanja za provjeru primarne percepcije:
Da li vam se svidela bajka?
Koji su se junaci sreli u bajci?
Koji trenutak vam je bio najdraži?
6. Priprema za ponovno čitanje.
1) Čitanje riječi koje se razlikuju po jednom slovu:
Sto - stub;
Vol – kolac;
Bol je sol;
Koze - pletenice;
Lopta - šal;
Domaći - u gostima.
2) Preliminarno čitanje riječi sa dodatnim ocjenama:
Med/ve/di/ca;
Svijetla/tikovina;
On / ka / for / la;
Spo / ri / li.
3) Čitanje piramide:
Hej
Meni
Dan
Part
Svaki
Zalihe
Pohlepa
Ponestalo nam je
7. Ponovljeno čitanje i analiza rada.
1) Vrsta ponovnog čitanja: lančano čitanje.
2) Razgovor-razmišljanje o onome što čitate.
Gdje je živjela stara majka medvjed i njena mladunčad?(U šumi)
Zašto su mladunci napustili majku?(Zato što su hteli da pronađu sreću)
Kakvo su naređenje dobili?(Nikada nemojte biti odvojeni jedno od drugog)
Gdje su mladunci odmah otišli?(Do ruba šume, a odatle do polja)
Šta se uskoro dogodilo?(Sve zalihe su istekle)
Šta ste našli? medvjedića na cesti?(Točak sira)
Jesu li uspjeli podijeliti sir na jednake dijelove? Zašto?(Ne, jer ih je pohlepa nadvladala)
Kako razumete izraz "pohlepa je prevladala"?(Počeo se osjećati pohlepno)
Čega su se mladunci bojali?(Da će neko drugi dobiti većinu toga)
Ko je pritekao u pomoć životinjama?(lisica)
Je li lisica podijelila sir na jednake dijelove?(ne)
Kako je odlučila da popravi to što je sir razbila na veliki i mali komad?(Odgrizla je od većeg tako da je manji komad postao veći)
Je li ovo pomoglo?(ne)
Kako je tekla dalja podjela sira?(Lisica je zagrizla svaki komad sira redom)
Dok su komadi bili izjednačeni, da li je ostalo sira za medvjediće?(ne)
Šta je lisica rekla mladuncima?(pročitaj)
Čemu je lisica naučila medvjediće?(Zato što ne možeš biti pohlepan)
Odaberite riječi koje su po značenju bliske riječima „očajan“, „vrlo malo“, „naišao“.
“Onaj ko je pohlepan izgubiće sve.” Objasnite značenje izreke.
Minut fizičkog vaspitanja
Ruke podignute i tresene -
Ovo su drveće u šumi.
Ruke savijene, ruke drhtene -
Vjetar raznosi rosu.
Mahnimo rukama u stranu, glatko -
Ovo su ptice koje lete prema nama.
Takođe ćemo vam pokazati kako sjede,
Presavijte krila nazad.
8. Završni razgovor po radovima.
Da li vam se svidela ova bajka? Šta mislite o junacima bajke?
2) Identifikacija glavne ideje.
Šta mislite, čemu ova bajka uči?
(Da ne možete biti pohlepni, morate podijeliti, učiniti da sve bude jednako.)
Hajde da pročitamo zbrku jezika na strani 39.
Da li vam se svidela ova zbrkalica jezika?
Zašto su nam potrebne govornice?
9. Kreativna aktivnost prateći šta sam pročitao.
Oblik dramatizacije:
analiza ilustracija sa stanovišta ekspresivnosti izraza lica i pantomime likova prikazanih na njoj.
Pogledajmo ilustracije koje vise na tabli.
Da li se uklapaju u našu bajku?
Koje su životinje prikazane?
Volite li kostime medvjeda?
Opišite prirodu koju vidite na slikama?
Koje emocije vidimo kod lisice?
Zašto je srećna?
Kakvi medvedi?
Koja osećanja doživljavaju?
10. Sumiranje lekcije.
Sa kojim radom smo se danas sreli?
Šta vas je naučila ova bajka?
11. Domaći.
Stranica 34-39, vyr. četvrtak, prepričavanje.